Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Prevarne radnje u internacionalnim transakcijama rapidno se šire, zbog èega je neophodno uložiti napor na meðunarodnom nivou kako bi se sprijeèilo da one dalje ugrožavaju uzajamno povjerenje uèesnika, ocijenjeno je na seminaru u Privrednoj komori (PKCG). Èlan Komisije za bankarsku tehniku i praksu Meðunarodne trgovinske komore, Cvijeta Anðelkoviæ je, na seminaru o prevarama sa instrumentima finansiranja u meðunarodnim transakcijama, kazala da unaprijeðenjem trgovine i instrumenata koji se koriste uèesnici nijesu zaštiæeni od prevaranata. “Zbog nestašice finansijskih sredstava, usljed finansijiske krize, u svijetu su prevaranti ponovo dobili vjetar u leða. Njihove žrtve su oni koji traže sredstva, a ponekad i investitori koji žele da plasiraju novac i ostvare dobru kamatu. Najveæi primjeri prevara su u zemljama gdje se premješta proizvodnja, gdje je jeftinija radna snaga, kao na primjer u Kini”, rekla je Anðelkoviæ na seminaru koji je u srijedu održan u PKCG. Ona je govorila o prevarama sa instrumentima finansiranja prvoklasnih banaka, prije svega na garancije, akreditive i mjenice i podsjetila da je meðunarodna trgovina u svijetu u uzlaznoj liniji. “Procjenjuje se da æe 2020. godine iznositi oko 30 triliona USD. U Meðunarodnoj trgovinskoj komori se uvijek istièe da su banke te koje bi trebalo da podrže firme i isprate tako znaèajan promet u trgovini finasiranjem, odnosno instrumentima koji su im na raspolaganju i koji se stalno unaprijeðuju”, saopštila je Anðelkoviæ. Ona je dodala da ni Balkan nije pošteðen prevarnih radnji. “Svuda u svijetu ima prevara, ali u posljednje vrijeme je najviše prevarnih ponuda u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U Srbiji je nedavno bila jedna porudžbina konca iz Kine, koja nije bila obezbijeðena dobrim dokumentom. Kada je stigla u Beograd, u vreæama je umjesto konca bio pijesak”, navela je Anðelkoviæ. Ona je kazala da je, u tom sluèaju, kupac izgubio znatna sredstva, jer se nije dovoljno obezbijedio pravim dokumentima da dobije ono što je poruèio, što je mogao uraditi samo preko svoje banke. Do prevara, prema rijeèima Anðelkoviæ, dolazi i uz uèešæe banaka, koje osmišljavaju prevaru za svog klijenta. Ona je dodala da se na nivou Meðunarodne trgovinske komore u posljednje vrijeme mnogo pažnje posveæuje edukaciji, jer je to naèin na koji se može više saznati o tome kakve sve prevarne radnje postoje u svijetu. “Zaštita od prevara je jedino edukacija. Unaprjeðujte znanje iz vaše profesije, idite na seminare i savjetovanja. Morate dobro poznavati terminologiju, posebno vodite raèuna da je dobro znate, jer je preciznost izražavanja jako bitna”, rekla je Anðelkoviæ. Ona je upozorila da prevaranti èesto koriste pogrešnu terminologiju, kao i da se otkrivanjem tih termina uèesnici na tržštu mogu zaštiti od prevare. “Kroz razgovor sa sagovornikom možete saznati da li je došao u dobroj namjeri ili ne”, kazala je Anðelkoviæ. Ona je trgovcima u meðunarodnom prometu savjetovala da uspostave dobru saradnju sa svojom bankom, koja bi trebalo da ih uputi na naèin na koji da se zaštite od prevare, tako što æe u finansijskoj klauzuli ugovora izabrati najbolji mehanizam obezbjeðenja ili plaæanja. “Da li je to garancija ili akreditiv? Izvoznik æe prije prihvatiti garanciju ili stand by akreditiv, a uvoznik dokumetarni akreditiv. Ima sada puno novih savremenih mehanizama, kao što su platna obligacija banke, gdje je plaæanje sigurno, jer uspostavlja odnos dvije banke, a ne firmi”, saopštila je Anðelkoviæ. Ona je upozorila i da prevaranti dobro prate kako ko posluje, da su informisani gdje je nestašica finansijskih sredstava, a gdje se ne posveæuje potrebna pažnja instrumentima finansiranja. “Mislim da se nikada neæe moæi stati na kraj ovakvim prevarantima, jer ako ih otkrijete danas, sjutra su veæ korak ispred vas”, kazala je Anðelkoviæ. Na seminaru u PKCG uèestvovali su bankari, trgovci, pravnici, risk menadžeri i drugi koji se bave finansijskim i komercijalnim transakcijama u meðunarodnom prometu. (kraj) nar