Neophodna lokalna i iskustva iz demokratskog okruženja
- Neophodna lokalna i iskustva iz demokratskog okruženja
- Post By Super Admin
- 15:26, 11 april, 2003

Podgorica, (MINA) – Predstavnici parlamentarnih stranaka u skupštinskoj Komisiji za izbor i imenovanja, dogovorili su se danas da, prije konaènog formiranja Radnih tijela, prouèe iskustva iz okruženja, odnosno, zemalja napredne parlamentarne demokratije, kao i iskustva na lokalnom nivou.
Predsjedavajuæi Komisije Radivoje Nikèeviæ, istakao je veliku važnost u primjeni iskustava demokratskih zemalja iz okruženja.
»Iskustva na lokalnom nivou su, takoðe, veoma znaèajna, imajuæi u vidu da je u nekim opštinama na vlasti koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), a u nekim koalicije Zajedno za promjene«, kazao je Nikèeviæ, nakon sjednice Komisije.
On je naveo da æe ta iskustva biti prikupljena, za sedam dana, i da æe Komisija, nakon toga, zauzeti stav i uputiti konaèan predlog crnogorskom parlamentu.
Nikèeviæ napominje da je želja koalicije DPS-SDP, da se naèini takav poslovnik, u kojem æe uèestvovati sve parlamentarne stranke, kako bi se pospješio rad parlamenta.
»Vjerujem da æe rasprava sa prethodne tri sjednice Komisije koristiti Radnoj grupi za izradu skupštinskog poslovnika, kako bi nadomjestila sve nedostatke koji su ogranièavajuæi faktor u radu ovog tijela«, rekao je Nikèeviæ.
Funkcioner Socijalistièke narodne partije (SNP) Velizar Kaluðeroviæ, koji je sastanku prisustvovao kao gost, smatra da bi toj stranci, prema èlanu 13 Poslovnika crnogorskog parlamenta, trebalo da pripadnu tri mjesta predsjednika skupštinskih radnih tijela.
»Ovi naši zahtjevi imaju utemeljenje u Poslovniku. U zemljama parlamentarne demokratije, uobièajeno je da opozicija vodi odreðeni broj radnih tijela, kao na primjer Odbor za ljudska prava i slobode, javnosti i transparentnosti procesa privatizacije, i kontrole rada Službe državne bezbjednosti«, kazao je Kaluðeroviæ.
Predstavnik DPS Boro Vuèiniæ, smatra da je neophodno imati u vidu i praksu razvijeni zemalja, o tom pitanju.
»Kada je u pitanju rukovoðenje Radnim tijelima, gleda se, prvenstveno, odnos snaga u parlamentu«, rekao je Vuèiniæ.
On je, u cilju postizanja konsenzusa o tom pitanju, dao neformalni predlog da se, možda, uvedu mjesta zamjenika predsjednika Odbora, i nekoliko njih dodijeli opoziciji.
Predstavnik SDP-a Ivan Brajoviæ, istièe da je, bez obzira na sva ogranièenja, neophodno, što prije, formirati radna tijela parlamenta, i insistira na, što kvalitetnijoj zastupljenosti stranaka u Komisijama.
»Smatram da bi bilo dobro ukljuèiti sve parlamentarne stranake u rad skupštinskih Odbora«, naglasio je Brajoviæ, dodajuæi da æe okonèanje izrade poslovnika, dati veæi znaèaj radnim tijelima parlamenta.
Odreðeni broj Odbora, prema mišljenju predstavnika Narodne stranke Sava Ðurðevca, mora pripasti opoziciji.
»Ne vidim da, ukoliko opoziciji pripadne nekoliko mjesta predsjedavajuæih u Odborima, to može oskrnaviti funkcije izvršne vlasti«, objasnio je Ðurðevac.
Sastanku nijesu prisustvovali svi predstavnici Demokratske partije socijalista.
Poslanici Srpske narodne stranke i Demokratskog saveza Albanaca, Ljuið Škrelja, Andrija Mandiæ i Mehmed Bardhi, takoðe nijesu bili na sjednici.
Liberalni savez i SNP, još, nijesu imenovali svoje èlanove u ovom tijelu.
Sjednica Komisije, kako je naveo Nikèeviæ, biæe naknadno zakazana.
(kraj) nem/sim