Kotor, (MINA) – Potreba nove medijske pismenosti poseban je izazov za mlaðe generacije, jer je prostor edukacije u 21. vijeku znatno sužen i omeðen granicama ekonomije i politike, ocijenio je pomoænik ministra kulture za medije Željko Rutoviæ. Rutoviæ je danas, povodom 140 godina crnogorskog novinarstva, u okviru akcije Sedam promocija, sedmog broja èasopisa Medijski dijalozi u sedam crnogorskih gradova, na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru istakao ulogu koju veliki oglašivaèi imaju na medijsku kulturu. “Veliki oglašivaèi su oni koji presuðuju karakter medijskog pisma. Da bi odgledali dobar film treba nam u prosjeku 15 novih minuta vremena, odnosno onoliko koliko po zakonu elektronski komercijalni emiteri imaju, da bi kidali štivo, u cilju reklamiranja proizvoda neke industrije”, kaže Rutoviæ. On je naveo da je oèigledno, da na bilo kom kanalu jugoistoka Evrope, osiguravajuæa društva ili banke nijesu pod udarima istraživaèkog medijskog štiva, jer se radi o velikim oglašivaèima. “Sve to govori da su studentima, struènoj i akademskoj javnosti, podjednako kao i svim graðanima, potrebni viši stepeni medijske naobrazbe, a to èasopis Medijski dijalozi, svakako jeste. On ispunjava i naèelo koje kaže “da bi štampa bila slobodna, ona ne smije biti biznis”, kazao je Rutoviæ. On je dodao i da život u društvu spektakla i zabave ne treba da bude dominantna buduænost današnjeg èovjeka. “Svakako da buduænost nijesu lake, providne i trivijalne zabave gdje se pravi tradicionalni odnosi i refleksije prema našoj prošlosti potiru pod udarima medijskog hegemonog kapitala”, kazao je Rutoviæ. Prema njegovi rijeèima, nije sluèajno da je medijska industrija danas meðu èetiri vodeæe u svijetu. “Nije sluèajno ni što meðu vodeæim biznismenima danšnjice, umjesto lidera iz oblasti proizvodnje nafte, uglja, èelika, stoje ljudi koji se bave medijskim koncentrovanim industrijama, a snažni hegemoni medijski kapital snažno utièe na naše živote. Ono što je nekada bila regulacija politike, sada je regulacija kapitala”, kazao je Rutoviæ. On je rekao da danas u okvirima evropske poltike postoje i veliki problemi sa nedozvoljenom medijskom koncentracijom, pa adekvatni izrazi medijske regulacije ne mogu proæi u Savjetu Evrope, jer snažni kapital iz Italije utièe da jedan vlasnik ili nekoliko njih udruženih, drže najveæi broj medija na nacionalnim prostorima. “Uslijed toga imate informaciju koja gotovo da lièi kao jaje jajetu”, kazao je Rutoviæ. On ocijenio da je potrebno pravilno detektovanje medijskog pisma, kako kod elektronskih , tako i kod štampanih medija. Rutoviæ smatra da se opasnost krije u formi skrivenih znaèenja i podteksta, gdje se taktika i strategija onog što hoæe vlasnik odreðenog medija, nameæe kao potreba današnjeg èovjeka. “Posebno je to opasno za mladu generaciju, jer æe se na životnim raskrsnicama više puta suoèiti sa pitanjima “ da li sam ja to dobro vidio, èuo ili proèitao”, rekao je Rutoviæ. On je dodao da, u tom kontenkstu, veoma znaèaju ulogu ima èasopis Medijski dijalozi, koji je ušao u obaveznu literaturu Sveuèilišta u Puli, a kojem je znaèajan peèat dao i kotorski Fakultet za pomorstvo. Rutoviæ je ukazao na opasnost od konzumiranja lakih rijaliti programa i formi, kao i lakih politièkih spektakl programa, èestih na gotovo svim komercijalnim televizijama. “Koji na matrici niskog populizma, sa prethodnim formacijskim postavkama medijskog pisma, žele kupiti sve nas i naše slobodno vrijeme”, naveo je Rutoviæ. Urednik Medijskih dijaloga Mimo Draškoviæ kazao je da je èasopis nastojao da rasvijetli “neke tunele i riješi probleme crnogorske medijske stvarnosti”. “Nakon tri godine, Medijski dijalozi su na 1,7 hiljada stranica, u sedam štampanih brojeva, sa preko 136 nauènih i struènih radova i preko 100 istraživaèa i nauènih djelatnika”, kazao je Draškoviæ. On je naveo da su Dijalozi jedni èasopis koji se danas u Crnoj Gori nauèno bavi medijima i da je podržan iskljuèivo od Ministarstva kuture. Istakao je saradnju sa oko deset èasopisa iz regiona i najavio èetvrti broj èija æe promoicija biti u Bijelom Polju 27. i 29. maja. Dekan Fakulteta za pomorstvo, Danilo Nikoliæ, zadovoljan je promocijom èasopisa na toj visokoobrazovnoj ustanovi. “Posebno jer je u njegovoj kreaciji uèestvovalo više profesora i saradnika sa ovog fakulteta”, kazao je Nikoliæ. Današnja promocija Medijskih dijaloga održana je u organizaciji Društva crnogorskih novinara. (kraj) pen/boj