Beograd, (MINA) - Predsjednici Srbije i Crne Gore i Hrvatske Svetozar Maroviæ i Stjepan Mesiæ i predsjedavajuæi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Borislav Paravac ocijenili su danas da je neophodna puna i bezrezervna saradnja sa Haškim tribunalom i da je dugoroèni cilj sve tri zemlje ukljuèivanje u Evropsku uniju (EU). U zajednièkoj izjavi “Trojni pogled na sadašnjost i buduænost”, koju su lideri potpisali u okviru desete sesije Igmanske inicijative u Beogradu, navodi se da je normalizacija u takozvanom Dejtonskom trouglu, zahvatila praktièno sve sfere života. Imajuæi u vidu da sve tri zemlje teže uèlanjenju u EU, predsjednici su ukazali da je nužno ukloniti posljednje hipoteke ratova u kojima se raspala bivša Jugoslavija. “Objektivan odnos prema prošlosti, kako nedavnoj, tako i iz vremena Drugog svjetskog rata, prenošenje istine o prošlim dogaðajima na mlade generacije, jedan je od kljuènih preduslova da naše države prestanu da budu taoci prošlosti i da se neoptereæene istorijskim mitovima i težnjama revizionista istorije, okrenu buduænosti”, poruèili su Maroviæ, Mesiæ i Paravac u zajednièkoj izjavi. Oni su ukazali i na znaèaj dalje saradnje država i državnih institucija sa nevladinim sektorom, posebno kada je rijeè o vladavini prava, reformama pravosuða, modernizovanju javne uprave, kao i ohrabrivanje povratka svih izbjeglih i prognanih koji to žele. “Važno je ne samo stvoriti uslove za povratak, veæ i za ostanak, što podrazumijeva privredni oporavak i razvoj oblasti u koje se prognani i izbjegli vraæaju”, naveli su predsjednici, istièuæu da je u svemu dragocjena dosadašnja, ali i buduæa pomoæ meðunarodne zajednice. Oni su se složili da je važna djelotvorna afirmacija ideje da su nacionalne manjine i zajednice integralni dio društva i države u kojoj žive, da one obogaæuju materijalnu i duhovnu kulturu zemlje i da su najbolji mostovi meðusobnih komunikacija i produbljivanja prijateljstva i saradnje izmeðu graðana i država u tzv. Dejtonskom trouglu. ”Puna i bezrezervna saradnja sa Hagom, ne samo u sluèajevima optuženih koji se dobrovoljno stavljaju na raspolaganje Sudu, veæ i onih koji u bjekstvu traže spas od pravde, nezaobilazna je stepenica ka potpunoj eliminaciji teorije o kolektivnoj krivici i odgovornosti i preduslov individualizovanja krivice za zloèine koje su u nedavnim ratovima poèinile sve tri strane”, kaže se u zajednièkoj izjavi. U tom smislu, dodaje se u izjavi, neophodno je osigurati sve preduslove za poštena i pravedna suðenja, ukljuèujuæi i iskaze svjedoka iz drugih država, kao i njihovu zaštitu. Predsjednici su ocijenili neophodnim i trajno institucionalizovanje režima bezviznog prelaska granice, kao i obnavljanje i izgradnju saobraæajne veze izmeðu Hrvatske, državne zajednice i Bosne i Hercegovine. “Sva sporna pitanja, ukljuèujuæi graniène probleme, treba rješavati razgovorima i pregovorima u duhu dobrosusjedstva, pa i privremenim rješenjima kao korakom ka trajnim, a kako bi se olakšao život graðanima uz granice”, zakljuèuje se u zajednièkoj izjavi. (kraj) vos/tmi