Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kamatne stope u Crnoj Gori moraju biti niže kako bi se privreda prije oporavila, a rješenje nije da se ogranièe jer to može biti samo privremena mjera, smatra dekan Fakulteta za poslovne studije (Montenegro Business School - MBS), Dragoljub Jankoviæ. On je kazao da Centralna banka (CBCG) mora uspostaviti red i da za to postoje razne mjere koje se sprovode svuda u svijetu. “Centralna banka ne treba da ogranièi kamatne stope, veæ nizom drugih tržišnih mjera i uvoðenjem reda da utièe na visinu kamata”, rekao je Janakoviæ za Atlas Televiziju. Ovaj problem je, kako je dodao, uoèila i CBCG i do sada su bile preduzete dvije mjere. "Prvo apeli, a zatim se prièalo i o ogranièenju kamatne stope, što je na neki naèin i uraðeno. Obije mjere nijesu standardne mjere za tržišni naèin privreðivanje”, naveo je Jankoviæ. On smatra da bi trebalo razmisliti da se osmisle mjere koje su primjerene tržišnom naèinu poslovanja finansijskog sektora i privrednog. On je rekao da je u uslovima krize uobièajno da kamatne stope budu niže, kako bi privreda mogla lakše sa se oporavi i da podnese optereæenja. Jankoviæ je kazao da to u Crnoj Gori nije sluèaj, jer su kamate kako je pokazalo istrazivanje MBS-a visoke. On je pojasnio da su kamete visoke jer postoje visoki rizici, navodeæi da su u periodima oporavka rizici svuda prisutni. “Ali je prisutsvo drugaèije, djeluje se sa osmišljenom potikom kamatnih stopa. Treba imati u vidu da u finansijskom sistemu zemlje, bankarski sistem je samo jedan segmet jer imamo i privredni sektor. To jedino može da reguliše regulator”, kazao je Jankoviæ. On potencira da CBCG može da sprovede niz mjera, koje se sprovode svuda u svijetu, navodeæi da se tržište ne smije prepustiti samom sebi. “Slobodno djelovanje ponude i tražnje u principu usporava oporavak. To je bilo i prije krize pa je kriza izbila. Znaèi da u poremeæenim uslovima je neophodno da regulaor djeluje nekim mjerama jer ako nije tako onda æe oporavak biti duži i sporiji”, dodao je Jankoviæ. A takav oporavak, kako je naveo, najviše utièe na privredu, pa je shodno tome, veliki broj preduzeæa ugašen. “Masa novca koja je trebala da bude zadržana u privredi je preko visokih kamatnih stopa prešla u bankarski sektor. I sada banke imaju kapitala ali uoèavaju da je rizièno da plasiraju taj kapital i tako se stvara zaèarani krug”, poruèio je Jankoviæ. On je ukazao da je sve to dovelo do toga da ima dosta novca u bankama a premalo u privredi, èime se, kako smatra, regulator mora hitno pozabaviti. (kraj) mib