Podgorica (MINA-BUSINESS) - Osnivanje velikih otkupnih distributivnih centara, značajnija izdvajanja Vlade za poljoprivrednu proizvodnju i veći pritisak na javno mnjenje da kupuje domaće proizvode doprinijelo bi njihovoj boljoj poziciji na crnogorskom tržištu, ocijenili su predstavnici hotelijera i proizvođača. Oni smatraju da domaći proizvodi nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljeni na crnogorskom tržištu, između ostalog, i zbog nedostatka distributivnih centara, ali i nedovoljne pomoći nadležnih. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik Montenegrostars hotels groupe, Žarko Radulović, kazao je agenciji Mina-business da je problem nedovoljne zastupljenosti domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu veoma složen, ali da je njegovo rješenje moguće kroz kreiranje biznis plana. Prema njegovim riječima, problem bi se mogao riješiti uz dva velika otkupna distributivna centra, koja bi imala mogućnost skladištenja i pakovanja robe na duži vremenski period, odnosno preko cijele godine. “To bi bilo značajno kada je u pitanju voće i povrće, s obzirom na to da nemamo kontinuitet i kvalitet koji nam je potreban. Na primjer, meni je paradajz potreban svih 12 mjeseci u godini. U trenutku kada ima paradajza, uzimamo naš, ali u periodu godine kada ga nema, moramo uzimati onaj iz uvoza”, objasnio je Radulović. On smatra da bi distributivni centri predstavljali veliki input i glavni okidač za razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori, jer bi mali poljoprivredni proizvođači proširili proizvodnju kada bi imali sigurniji plasman robe i njenu naplatu. Distributivni centri bi, kako je dodao Radulović, doprinijeli i ostvarenju većih prihoda domaćih proizvođača i izvozu crnogorske robe. “Moram da štitim svoj biznis i da imam ekonomsku održivost, tako da se shodno tome ponašam prilikom kupovine proizvoda”, rekao je Radulović. On je kazao da meso i mesne proizvode uglavnom kupuje od domaćih proizvođača, dok kod nabavke voća i povrća za to nema kontinuiteta, niti kvaliteta neophodnog hotelima. “Kada je u pitanju voda, kao čovjek koji voli svoju zemlju i koji je ekonomski patriota, dao sam nalog u svojim hotelima da se gostu koji traži vodu, a pri tom ne naglasi koju, obavezno donese crnogorska”, saopštio je Radulović. On je dodao da se, suprotno tome, mali sistemi služe drugom logikom i prodaju vodu od koje će imati najveću zaradu. “Postoje lokali koji nude samo vodu Rosa, jer na ukupan promet na godišnjem nivou dobijaju još 20 odsto rabata. To nijedan domaći trgovac vode ne radi”, rekao je Radulović. On smatra da bi domaći proizvođači vode morali da budu fleksibilniji. “Moramo da izračunamo šta nam se više isplati, da li da uvozimo 30 miliona EUR vode iz inostranstva ili da te milione zadržimo tako što ćemo i mi dati 20 odsto rabata”, kazao je Radulović. Prema njegovim riječima, neophodno je stvoriti ambijent i uslove koji će biti jednaki za sve poljoprivredne proizvođače. “Ko bude znao i umio da rizikuje, taj će i da se širi, dok je formiranje zadruga i povezivanje sitnih poljoprivrednika komplikovano i teško ostvarivo”, ocijenio je Radulović. Direktor i vlasnik najvećeg proizvođača rasadnog materijala u Crnoj Gori, Ekoplant, Željko Vidaković smatra da bi trebalo napraviti veći pritisak na javno mnjenje kako bi se povećala zastupljenost domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu. “Potrebno je putem medija, preko bilborda i reklama približiti domaće proizvode, kako bi ljudi shvatili da nije dovoljno samo reći #kupujmo domaće#. Ljudi treba da shvate da kupovinom crnogorskih proizvoda ulažu u svoju državu i doprinose da novac ostane ovdje”, saopštio je Vidaković. On je naveo da su proizvodi koji se nude u prodajnim objektima Voli, HDL “Laković” i Aroma, uglavnom uvozni. “Samo neznatan dio tih proizvoda je iz otkupa, iako se u tim prodajnim objektima često prodaje druga i treća klasa robe”, kazao je Vidaković. On je podsjetio da je u Crnu Goru, prema podacima Monstata, prošle godine uvezeno 430 miliona EUR hrane, dok je cjelokupni izvoz crnogorske robe iznosio oko 300 miliona EUR. “Dakle, ne možemo pokriti više od 70 odsto uvoza hrane izvozom crnogorske robe“, objasnio je Vidaković. On smatra da bi Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja trebalo značajno da povećaju izdvajanja za poljoprivrednu proizvodnju u agrobudžetu. “Nepostojanje agrarnog fonda onemogućava da se malim ulaganjima podstaknu proizvođači”, rekao je Vidaković. On je dodao da bi Vlada trebalo da učini nešto po pitanju smanjenja izvoza, s obzirom na to da u Crnoj Gori ima mnogo nezaposlenih, ali i obradivih površina i slučajeva iseljavanja iz ruralnih oblasti. “Ljudi često odlaze u Njemačku gdje traže azil, dok ovdje ostavljaju njive, kuće i imanja. Oni tako, pored svoje zemlje, žive kao socijalni slučajevi”, naveo je Vidaković. On je kazao i da stanovnicima Durmitora, kučkih ili moračkih planina, gdje je zemljište neplodno, preostaje jedino da dođu u Podgoricu i postanu socijalni slučajevi. Vidaković smatra da je saradnja poljoprivrednih proizvođača sa turističkom privredim jako loša, što dodatno onemogućava plasman domaćih proizvoda. “Lično sam, preko Unije poslodavaca, organizovao susrete proizvođača i predstavnika turističke privrede u hotelu Splendid, gdje smo razgovarali o tome, ali sve je ostalo samo na pokušajima”, kazao je Vidaković. On je saopštio i da predstavnici većih hotela kupuju robu na Tuškom putu, jer im je jeftinija, kao i da su mnogi trgovci tamo postavili mini hladnjače, gdje prodaju voće i povrće iz okruženja, Turske i Italije. (kraj) mar/nad/nar