Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Realizaciju projekta Socijalni karton–Informacioni sistem socijalnog staranja, trebalo bi produžiti najmanje godinu, kako bi se, prije poèetka korišæenja, testirao i sanirale eventualne nepravilnosti, ocijenili su iz Instituta alternativa. Istraživaè javnih politika u Institutu alternativa, Dragana Radoviæ, saopštila je da se u toj nevladinoj organizaciji zalažu za produženje roka realizacije projekta, koji u Crnoj Gori realizuje Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), jer postavljeni ciljevi ne odgovaraju realnim moguænostima za uspostavljanje Informacionog sistema socijalnog staranja. »To znaèi da bi, s jedne strane, bilo neophodno intenzivirati rad na mnogim reformskim poljima, dok bi s druge trebalo ostaviti neko vrijeme da se sistem testira, kako bi se utvrdilo njegovo funkcionisanje u praksi«, kazala je Radoviæ na prezentaciji istraživanja o projektu, koje je sproveo Institut. Ona je dodala da je uspostavljanje Informacionig sistema socijalnog staranja prioritet projekta, koji UNDP realizuje u saradnji sa Vladom, odnosno Ministarstvom rada i socijalnog staranja. Socijalni karton je, prema rijeèima Radoviæ, proizvod uspostavljanja Informacionog sistema, koji podrazumijeva umrežavanje baza podataka Ministaratva, Poreske i Uprave za nekretnine, fondova za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) i centara za socijalni rad. Njihovim umrežavanjem, odnosno omoguæavanjem razmjene podataka izmeðu njihovih baza, stvara se socijalni karton. »Kada se uspostavi Informacioni sistem, korisnik æe doæi u Centar za socijalni rad, gdje æe zaposleni ukucavanjem njegovih liènih podataka automatski pokrenuti razmjenu informacija izmeðu svih institucija«, objasnila je Radoviæ. Socijalni karton je, kako je dodala, proizvod uspostavljanja Informacionog sistema. To je baza podataka i nema prioritet u sprovoðenju projekta, koji se realizuje u dvije faze i vrijedi oko èetiri miliona EUR. »Prioritet je Informacioni sistem koji æe omoguæiti da se ta baza stvara na automatizovan naèin, olakšaju socijalni procesi u centrima za socijalni rad, kao i da se socijalni radnik ne bavi papirologijom, veæ neposrednim radom sa korisnikom«, saopštila je Radoviæ. Ona je kazala i da bi prva faza projekta, koja predviða obuhvat materijalnih davanja socijalne i djeèije zaštite, usluge koje pruža Centar za socijalni rad, kao i programe subvencioniranja elektriène energije i poljoprivrednih penzija, trebalo da bude okonèana do novembra 2014. godine. »Rok je diskutabilan, jer je samo za uspostavljanje okvira interoperabilnosti potrebno dvije godine, dok u Crnoj Gori samo za realizaciju prve faze projekata imamo dvije i po godine«, navela je Radoviæ. Ukupna vrijednost prve faze projekta je 1,28 miliona EUR, od èega UNDP obezbjeðuje 127,98 hiljada EUR. Radoviæ je dodala da je završetak druge faze projekta, koja se odnosi na obradu prava boraèko-invalidske zaštite i uspostavljanja posebnih informacionih sistema u ustanovama socijalne i djeèije zaštite, planiran za 2016. godinu. Realizacija projekta Socijalni karton-Informacioni sistem socijalniog staranja trebalo bi da obezbijedi da se po prvi put uspostavi evidencija socijalno ugrožene populacije. To æe, kako je objašnjeno, biti osnov za prilagoðavanje normativnog okvira, kojim se propisuju uslovi i kriterijumi za ostvarivanje prava i pristup socijalnim uslugama. Iz Instituta su upozorili da realizaciju projekata otežava èinjenica da normativni okvir u oblasti socijalnog staranja još nije uspostavljen, kao i da još nije donijet podzakonski akt kojim se reguliše naèin izrade socijalnog kartona. U Institutu smatraju da bi, u tom smislu, što prije trebalo usvojiti zakon o socijalnoj i djeèijoj zaštiti, koji bi bio osnov za izradu podzakonskog akta o socijalnom kartonu. »Taj akt bi regulisao naèin prikupljanja podataka o korisnicima prava«, objasnila je Radoviæ. Ona je navela i da bi, izmeðu ostalog, trebalo uspostaviti normativni okvir iz kojeg æe proizilaziti jasna podjela nadležnosti izmeðu lokalne samouprave i centara za socijalni rad, kako bi se izbjeglo paralelno voðenje evidencije o istim korisnicima. »Podzakonskim aktom o licenciranju bi trebalo obavezati pružaoce vaninstitucionalnih usluga na razmjenu podataka sa nadležnim organom lokalne samouprave i lokalnim centrom za socijalni rad«, saopštila je Radoviæ. Centri za socijalni rad bi, kako je dodala, trebalo da ojaèaju saradnju sa Zavodom za zapošljavanje kako bi se korisnici materijalnog obezbjeðenja ukljuèili na tržište rada. Neophodno je i usvajanje zakona o legalizaciji neformalnog izgraðenih objekata, kako bi se uspostavila evidencija o njima i smanjila greška o ukljuèenosti onih koji nemaju pravo na materijalno davanje u socijalnom sistemu staranja. Iz Instituta predlažu i da se u narednom periodu poène sa obukom struènog kadra za korišæenje informacionog sistema u smislu podizanja nivoa tehnièkog znanja o bazama podataka. Trebalo bi, kako su dodali, i razmotriti obim integrisanja baze podataka o djeci u informacioni sistem socijalnog staranja. »Trebalo bi definisati protokole u meðuinstitucionalnoj saradnji, kako bi se one relevantne za ostvarivanje prava obavezale na razmjenu podataka. Potrebno je i razraditi okvir interoperabilnosti sa konkretnim planovima i naèinima uspostavljanja rezmjene podataka«, kazala je Radoviæ. Neophodno je, kako tvrdi, i pažljivo planiranje izdvajanja u budžetu za nadogradnju i održavanje informacionog sistema socijalnog staranja. »Informacioni sistem treba proširiti uspostavljanjem elektronske baze podataka o korisnicima prava na materijalna davanja u sistemu socijalne i djeèije zaštite, korisnika usluga socijalnih ustanova i prava koja obezbjeðuje lokalna samouprava«, zakljuèila je Radoviæ. (kraj) nar/bvm