• utorak, 22 jul 2025

Neophodno sprovesti prventivne mjere

Neophodno sprovesti prventivne mjere
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Na teritoriji Crne Gore, naroèito u južnom i centralnom dijelu, poveæan je broj štetne vrste insekta Gubar i u cilju sprjeèavanja njegovog širenja neophodno je sprovesti preventivne mjere u šumama i voænjacima, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Zbog toga je Ministarstvo usvojilo Naredbu o sprovoðenju mjera zaštite šuma i bilja od štetnog insekta Gubara, koja je u utorak stupila na snagu. Naredbom je predviðeno da vlasnici i korisnici šuma, voænjaka i drugog bilja unište jajna legla gubara najkasnije do februara naredne godine, u skladu sa uputstvima struènih specijalizovanih službi u Crnoj Gori. «Ako to ne sprijeèi štetu i širenje insekta, vlasnici su dužni da preduzmu odgovarajuæe mjere zaštite od 1. marta do 30. maja, u skladu sa uputstvima struènih, opštinskih poljoprivrednih službi i nauènih institucija iz oblasti šumarstva i poljoprivrede», navedeno je u dokumentu. Protiv vlasnika i korisnika šuma, voænjaka i drugog bilja, koji ne unište jajna legla Gubara, do utvrðenog roka, nadležni inspektori æe podnijeti zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka. Uprava za šume i Javno preduzeæe Nacionalni parkovi Crne Gore, prema Naredbi, moraju usvojiti Godišnji plan zaštite šuma ugroženih Gubarom, sa preciznom dinamikom planiranih aktivnosti. Prema rijeèima samostalnog savjetnika za šumarstvo u Ministarstvu Ranka Kankaraša, Gubar je najštetniji insekt na podruèju Srbije i Crne Gore, kao i na Balkanskom poluostrvu. »Gubar predstavlja autohtonu vrstu leptira, koja na prostoru Crne Gore ima optimalne životne uslove. Njegove populacije se povremeno javljaju u veoma visokom broju«, upozorio je Kankaraš. U godinama masovnog množenja, larve leptira, odnosno gusjenice, se intenzivno hrane lišæem svih drvenastih vrsta, izuzev jasena, i izazivaju golobrste u šumama na velikim prostorima, voænjacima i zelenilu. «Štete koje prièinjava Gubar su dvojake, direktne, odnosno defolijacija ili gubitak lisne mase i indirektne, iskazane kao posljedice«, rekao je Kankaraš. On je dodao da defolijacije izazvane ishranom gubara dovode do gubitka u prirastu, izostanka plodonošenja, fiziološkog slabljenja i sušenja stabala, kao i stvaranja povoljnih uslova za napad fitopatogenih mikroorganizama i gljiva. »Defolijacije narušavaju ambijentalne i druge opštekorisne funkcije šuma, koje su, s obzirom na èinjenicu da ambijent èini sastavni dio naše turistièke ponude, za Crnu Goru veoma bitne«, ocijenio je Kankaraš. (kraj) bvm/kmh