Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Država bi trebalo da pokrene stimulativne mehanizme i pripremi strategiju koja bi omoguæila veæe korišæenje crnogorskih proizvoda u turizmu, ocijenjeno je danas na okruglom stolu o izazovima plasmana poljoprivrednih proizvoda na turistièkom tržištu Crne Gore. „Strategija treba da definiše potrebe turistièkih radnika na strani ugotiteljstva i poljoprivrednih proizvoðaèa na strani proizvodnih kapaciteta", kazala je predsjednik nevladine organizacije (NVO) Turistièki forum, Silvana Ðuraševiæ. Ona smatra da bi država trebalo da pokrene stimulativne mehanizme koji bi omoguæili veæu orijentaciju domaæe proizvodnje za potrebe turizma. Turizam je, prema rijeèima Ðuraševiæ, veliko izvozno tržište za domaæe proizvode, koje u Crnoj Gori nažalost, još nije dovoljno valorizovano. „Podaci pokazuju da znaèajan dio roba koje služe za zadovoljenje potreba turistièke potrošnje Crna Gora uvozi, što utièe na smanjenje ukupnih efekata turizma. U posljednjih deset godina uvoz robe je poveæan sa 726 miliona EUR u 2001. na 1,67 milijardu EUR u 2010“, saopštila je Ðuraševiæ. Ona je navela da korišæenje proizvoda u ugostiteljstvu ima daleko veæe efekte za ekonomiju Crne Gore od njihovog uvoza. Njihovom „ugradnjom“ u tirustièku uslugu se, tvrdi Ðuraševiæ, postiže znatno viša cijena nego u klasiènom izvozu, jer se ne plaæaju bankarske provizije i nema carinskih i drugih izvoznih barijera. Pomoænik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, Branko Bulatoviæ, smatra da strategija nije najveæi problem, veæ nepostojanje jasne vizije. „Strategija važi od 2007. do ove godine, što znaèi da smo u obavezi da napravimo novu. Ipak, ne mislim da je problem to što nemamo strategiju, veæ što nemamo jasnu viziju gdje želimo da budemo za pet ili deset godina“, kazao je Bulatoviæ. Problem je, prema njegovim rijeèima, i to što ne postoji društveni konsenzus, kada je u pitanju oblast turizma. Bulatoviæ je podsjetio i da poljoprivreda uèestvuje sa 13,5 odsto u ukupnoj privredi Crne Gore. „Ipak, zabrinjavaju podaci u vezi sa izvozom i uvozom, iako postoji i nevidljivi izvoz, odnosno plasiranje proizvoda kroz turistièku potrošnju“, kazao je Bulatoviæ. Potpredsjenik Unije poslodavaca (UPCG), Željko Vidakoviæ, saopštio je da je problem plasmana proizvoda jako važan, ali da toga mnogi, pa ni poljoprivredni proizvoðaèi nijesu svjesni. „Država kroz agrobudžet ulaže jedan odsto svog budžeta. Okolne države su pimjer da u Crnoj Gori griješimo što tako malo ulažemo“, rekao je Vidakoviæ. On je naveo primjer Makoedonije, koja je 2006. godine izdvajala pet miliona EUR za privredu, dok je danas to iznos od 120 miliona EUR. Posljedica toga je i rast izvoza sa nekadašnjih 220 miliona EUR na 560 miliona EUR. „Potrebno je riješiti plasman nekih proizvoda koji su najosjetljiviji. U narednih godinu ili dvije možemo da snabdijevamo hotele i markete našim povræem i voæem, a u ekonomskoj krizi imamo šansu da iz industirje koja je u kolapsu otvorimo nova radna mjesta u poljoprivredi“, kazao je Vidakoviæ. On je dodao i da ne postoji strategija razvoja, u kojoj mora biti dato rješenje u vezi sa plasmanom voæa i povræa, i naèina na koji bi se dopremili na tržište i u hotele. Predstavnik NVO Turistièki forum, Vesna Maraš, navela je da Crna Gora ima idealne uslove za razvoj vinogradarstva, jer posjeduje dugu kulturu razvoja vinove loze. „Potrebno je bolje valorizovati ove vrijednosti koje turistièka privreda može iskoristiti“, smatra Maraš. Ona je kazala da su visoko razvijene zemlje, poput Italije, Francuske i Španije, prepoznale znaèaj vinogradarskog turizma. „One su u turistièku ponudu uvele moguænost obilaska vinograda, kada se za berbe angažuju poznati ljudi, a podrumi se transformišu u motele ili hotele“, rekla je Maraš. Ona smatra i da je neophodno zajednièki doprinijeti boljoj valorizaciji vina, što se može nauèiti od razvijenih zemalja. (kraj) sam/nar