Podgorica, (MINA) - Crnoj Gori je potrebno funkcionalno samoregulatorno tijelo, jer je to najbolji naèin da se postignu veæi profesionalni etièki standardi, ocijenjeno je na okruglom stolu Medijske slobode i odgovornost za javnu rijeè. Skup je organizovao Radio Antena M, uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori. Glavni i odgovorni urednik tog Radija, Darko Šukoviæ, smatra da su medijske slobode i odgovornost za javnu rijeè kljuène odrednice kvaliteta javne komunikacije, a da u Crnoj Gori, veæ nekoliko godina, nema potrebnog nivoa kulture javnog diskursa. „Previše medija, partija, nevladinih organizacija uèinilo je da se preèesto za èitaoce, gledaoce, biraèe i grantove borimo i neprimjerenim rjeènikom“, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, poštovanje pretpostavke nevinosti, èasti i privatnosti odavno nijesu i praktièan standard u Crnoj Gori. „Pogubili smo se negdje prethodnih godina, više nego ikad, uprkos tradicionalnim vrijednostima crnogorskog društva zasnovanim na kodeksu èojstva i junaštva“, smatra Šukoviæ. Medijske slobode, kako je naveo, zapravo pokazuju koliko su novinari odbranili sebe i svoju profesiju od drugog, od centara politièke, ekonomske ili neke druge moæi. „Odgovornost za javnu rijeè nije ništa drugo nego obaveza novinara, ali i ostalih koji imaju moguænost javnog nastupa, da èuvaju druge od sebe, od naše moæi da im rijeèju ili slikom uništimo život“, tvrdi Šukoviæ . Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Leopold Maurer kazao je da je jedan od sedam prioriteta koje je Evropska komisija postavila Crnoj Gori bila i sloboda medija. On je podsjetio da je evropski komesar za proširenje Štefan File naglasio da je Crna Gora dobila pozitivan izvještaj jer su svi elementi društva bili ukljuèeni u taj proces. „Smatramo da je uloga medija bila kljuèna u postizanju dogovora oko izbornog zakona, jer oni nijesu prestajali da izvještavaju o tome, èak i u avgustu kad su svi bili na plažama“, kazao je Maurer. Prema njegovim rijeèima, sloboda izražavanja u Crnoj Gori se poštuje, a treba raditi na profesionalizaciji medija. „U Crnoj Gori treba da postoji funkcionalno samoregulatorno tijelo, jer je to najbolji naèin da se postignu veæi profesionalni etièki standardi“, smatra Maurer. To tijelo, kako je naveo, treba da odluèuje o tome da li su novinari postupali profesionalno i etièki, ali i da igra kljuènu ulogu u obrazovanju i novinara i cijelog društva o tome šta je etika u novinarstvu. „A mediji treba nezavisno da odluèe o tome koji je model samoregulacije najbolji za njih“, dodao je on. Vrhovni državni tužilac Ranka Èarapiæ kazala je da javnost ima pravo da bude informisana, ali da se postavlja pitanje kako pronaæi ravnotežu kada je u pitanju pravosuðe. „Mediji moraju da znaju da æe javnost biti bolje informisana a oni bolje obavljati posao i biti slobodniji i odgovorniji, ukoliko budu sposobni da uspostave ravnotežu izmeðu poštovanja principa Zakonika o kriviènom postupku (ZKP) i potrebe javnosti da sazna informaciju iz ove oblasti“, navela je ona. Èarapiæ je kazala da je ZKP u dobroj mjeri posveæen zaštiti ljudskih prava, i da ga sa razlogom zovu „mali ustav“. „Princip koji je iznad svih, kada je u pitabnju ZKP, je obaveza poštovanja pretpostavke nevinosti. Stroga pravila tog Zakonika omoguæavaju da se nevinost utvrðuje u zakonom predviðenoj proceduri, i da niko ne može biti osuðen prije sudske presude“, precizirala je ona. Prema njenim rijeèima, crnogorski mediji èesto krše tu pretpostavku, na štetu osoba protiv kojih se vodi postupak i njihovih porodica. Èarapiæ je naglasila da sloboda medija mora postojati, ali da ona mora biti ogranièena. „Tijela koja se u tom cilju formiraju mogu doprinijeti ogranièavanju te slobode, a mislim da je glavni problem u svakoj profesiji, pa i u pravosuðu, pitanje samokontrole i znanja“, smatra ona. Prema njenim rijeèima, slobodan novinar može biti samo obrazovan novinar, kao što slobodan i nezavisan tužilac ili sudija može biti samo obrazovan èovjek. Èarapiæ je kazala da je problem u komunikaciji Tužilaštva i medija nepostojanje kvalitetne sužbe za informisanje u okviru Tužilaštva. „Za slobodnu i odgovornu informaciju treba imati na drugoj strani struènog i odgovornog èovjeka ili služæbu koji æe dati novinaru tu informaciju i omoguæiti kvalitetnu saradnju“, pojasnila je ona. Ona smatra da gotovo svim institucijama u Crnoj Gori fali kvalitetna služba za informisanje. „Neophodno je podržati, makar pri Vrhovnom tužilaštvu, formiranje kancelarije za informisanje, u kojoj bi zaposlili dobre novinare koji bi, u saradnji sa iskusnim zamjenikom tužioca, pripremali saopštenja i novinarima nudili stalne i kvalitetne informacije“, pojasnila je Èarapiæ. I poslanik demokratske partije socijalista Miodrag Vukoviæ smatra da sloboda medija mora biti ogranièena. „Sloboda u životu, pa i kada su mediji u pitanju, ne može biti neogranièena, nekontrolisana ili samonekontrolisana, zasnovana na neodgovornosti, neukosti i nekompetentnosti i i na neèemu što znaèi ugrožavanje drugih“, tvrdi on. Vukoviæ je kazao da i mediji treba ponekad da se pogledaju u ogledalo. „Sloboda medija ne može da ugrožava moju slobodu. Demokratski standard je da sloboda ne može biti apsolutna, i da je ona ogranièena slobodom drugoga“, naglasio je on. Vukoviæ je upitao kakva je odgovornost medija koji "krene na èovjeka time što iz informacije izvuèe naslov koji nema blage veze sa tekstom, nego je neèija volja, unutar medija, da tim naslovom opstane na tržištu“. On tvrdi da nema nezavisnih medija, ni u Crnoj Gori ni van nje. „Najpoštenija struktura u ovoj državi su politièari. Oni su jasni, kod njih nemate dileme kome pripadaju i koju životnu filozofiju žele da njeguju“, poruèio je Vukoviæ. Zamjenik predsjednika Nove srpske demokratije Goran Daniloviæ ocijenio je da je jedan od najveæih problema crnogorskog novinarstva samocenzura. „Ona je u Crnoj Gori tolika da, na žalost, ljudi u vladajuæim partijama ne moraju da brinu šta æe biti objavljeno na javnom servisu ili u medijima koji su pod njihovom kontrolom“, naveo je on i dodao da novinari u tim medijima znaju šta ne smiju objaviti. Prema njegovim rijeèima, u medijsko-politièkom svijetu u Crnoj Gori postoji specifièna vrsta korupcije, koja je najizraženija, a o njoj niko ne govori. „To je korupcija takozvanog prijateljstva, u kojem novinar ne želi da kaže ružno o politièaru jer su prijatelji. Kod nas je najveæi broj prijateljstava i kumstava izmeðu novinara i politièara“, tvrdi on. Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Raduloviæ kazao je da se nada da æe doæi vrijeme u Crnoj Gori da može reæi ono što misli, a da se to ne pretoèi u nešto što ne odražava njegovu prièu. On je kazao daæe dva poglavlja u pregovorima sa EU biti posveæena medijima i javnom servisu, i da æe se ta poglavlja „teško zatvoriti“. (kraj) gop/žug