Beograd, (Montena-business) – Pregovori o sukcesiji duga SFRJ prekinuti su zbog nestanka 589 miliona USD iz mješovitih banaka, koje su u inostranstvu osnovale banke iz bivše Republike u partnerstvu sa stranim finansijskim kuæama, piše Veèernji list. Kako je ocijenjeno, dalji rad Odbora za raspodjelu finansijske imovine i obaveza bivše SFRJ nema smisla dok se ne otkrije kako je nestalo više od pola miliona USD. U Narodnoj banci Jugoslavije (NBJ) tvrde da ne znaju ko je izdavao naloge za isplatu sa depozitnih raèuna Adria banke u Beèu, Ay Bank u Londonu, Banque Franco-Yougoslave u Parizu, Beogradske banke u Nikoziji i New York-u, Jugobanke New York Agency i LHB Internationale Handlesbank u Frankfurtu. Hrvatski predstavnik u Odboru za raspodjelu finansijskih obaveza i imovine SFRJ Zdravko Rogiæ juèe je objasnio da su dalji pregovori prekinuti dok NBJ i svih osam banaka ne odgovore koliko je novca, koji je trebalo da bude predmet sukcesije, bilo u ovim finansijskim institucijama. Ove banke, kako je rekao Rogiæ, treba da saopšte i u kojim iznosima i po kojoj pravnoj osnovi su izdati nalozi za isplatu. Vjesnik ocjenjuje da æe pitanje pravne osnove biti posebno osjetljivo, jer je SRJ bila pod meðunarodnim sankcijama, kao i zbog èinjenice da su neke hrvatske kuæe, PBZ, Zaba, Rijeèka, Splitska ili Slavonska banka, imale udio u ovim mješovitim bankama i svoje predstavnike. Rogiæ je objasnio da je proces sukcesije poèeo razgovorima oko ukupnog iznosa finansijske imovine i deviznih rezervi bivše SFRJ vrijednih 5,7 milijardi USD. Nakon raspada monetarnog saistema bivše države, taj je iznos smanjen na 3,8 milijardi USD, a neposredno prije uvoðenja sankcija SRJ 1992. godine došlo je do još jednog smanjenja na oko dvije milijarde USD. Prošlogodišnjim ugovorom o sukcesiji je utvrðeno da je za raspodjelu meðu pravnim nasljednicima ostalo 1,032 milijarde USD, koji se odnose na preostalo monetarno zlato, novac SFRJ kod inostranih komercijalnih banka, manje kolièine zlata, kao i na veæ sada sporne iznose kod mješovitih banaka. “Kad se veæ èinilo da æe se mirno podijeliti znaèajniji iznosi, ispostavilo se da na raèunima mješovitih banaka umjesto 645 ima samo 56 miliona USD”, rekao je Rogiæ i dodao da su u procjeni ukupnog iznosa uèestvovali ugledni zapadni struènjaci. Vjesnik saopštava da u NBJ ponavljaju istu prièu, a da su do sada odgovorile samo Adria Banka i LHB, zbog èega je Odbor odluèio da još jednom zatraži odgovore, u èemu æe im pomoæi ministarstva finansija zemalja u kojima su poslovale mješovite banke. Rogiæ tvrdi kako æe biti velikih problema sa rimskim, odnosno klirinškim potraživanjima od 600 miliona USD, koje bivša SFRJ ima prema odreðenim državama. Dok je predstavnik SRJ u Odobru za raspodjelu Veroljub Dugaliæ ponavljao kako bi i oni željeli da znaju koliko je taèno novca preostalo jer hoæe znaèajan dio kolaèa u raspodjeli, njegov kolega iz Slovenije France Arhar nekoliko puta mu je odgovorio kako je sigurno da je tim mješovitim bankama, koje posluju uz nadzor i kontrolu zapadnih zemalja jedino Narodna banka Jugoslavije mogla davati naloge za plaæanje. Èini se, dakle, da je jedino preostalo pitanje jesu li tako velik novac potrošili pojedinci iz Miloševiæevog režima, ili je NBJ odnosno SRJ sistemski kršila meðunarodne sankcije. Prema neslužbenim informacijama, neke od spomenutih mješovitih banaka poslovale su i u vrijeme ratnih godina, piše hrvatski Veèernji list. (kraj)