Podgorica, (MINA) – Organi javnog sektora u Crnoj Gori neujednaèeno primjenjuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, ocijenjeno je iz Centra za graðansko obrazovanje (CGO). Ta nevladina organizacija (NVO) ukazala je da se taj zakon i dalje ne doživljava od svih organa javnog sektora kao obavezujuæi pravni akt. „Što posljedièno vodi i njegovoj neujednaèenoj primjeni, ali i ugrožavanju prava javnosti da dobije podatke od javnog znaèaja“, pojasnili su iz CGO. Oni su, kroz projekat „Jednake šanse za sve medije u Crneoj Gori?“, istraživanjem koje je imalo cilj da utvrdi koliko se snovca iz Budžeta izdvaja po osnovu pružanja usluga, specijaliziranih usluga ili po drugim osnovama uplaæuju medijima, agencijama za odnose sa javnošæu, produkcijskim kuæama i agencijama za istraživanje javnog mnjenja, uputili zahtjeve za pristup informacijaam 251 organu javnog sektora. „Na zahtjev je pozitivno odgovorilo 169 organa javnog sektora, odnosno 69,6 odsto. Od tog broja, 98 organa je imalo troškova u po nekom od navedenih osnova, a oni iznose ukupno oko 2,2 miliona EUR“, kaže se u saopštenju CGO. Evidentno je, kako se navodi, da i poslije višegodišnje formalne primjene tog Zakona, još ne postoji jasan standard, pa su nerijetki primjeri i dijametralno suprotnog ponašanja organa javnog sektora u odnosu na identièan zahtjev, a primjetna je razlika i u kvalitetu dostavljenih odgovora i troškovima postupka. Sve žalbe koje je CGO podnio Agenciji za zaštitu liènih podataka i slobodan pristup informacijama su usvojene, ali su rješenja te Agencije u velikom broju sluèajeva su ostala neizvršena, s obzirom na to da ne postoji efikasan metod predviðen Zakonom koji bi osigurao njihovo izvršenje. „Odgovori koji su pristizali u roku od jednog dana najèešæe su bili od onih organa koji nijesu imali troškova ni po jednom od navedenih osnova, dok je prosjeèno vrijeme èekanja na sve odgovore 180 dana“, kazali su iz CGO. Ta NVO je odgovore najduže èekala od Opštine Bijelo Polje (292 dana), Javnog preduzeæa Morsko dobro (106 dana), Odbojkaškog saveza (63 dana), i ministarstava zdravlja i saobraæaja i pomorstva (49 dana). U najkraæem moguæem roku odgovorila su im ministarstva prosvjete, za ljudska i manjinska prava, rada i socijalnog staranja, kulture, unutrašnjih poslova i pravde. „Ministarstvo odbrane se pokazalo najažurnijim u okviru ovog istraživanja, kako u dijelu poštovanja rokova tako i u cjelovitosti dokumentacije“, naveli su iz CGO. Prema njihovim rijeèima, uprave su u najveæem broju sluèajeva blagovremeno odgovarale, kao i fondovi. Kad je rijeè o pravosuðu, najažurniji je bio Vrhovni sud koji je odgovorio za je dan, a generalno pravosuðe, po podacima koje je CGO dobio, nije imalo troškova po ovim osnovama. Ažurna je bila i Skupština Crne Gore i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, koji su imali troškova po ovim osnovama. CGO je napravio i “crnu listu” na kojoj su netransparetni organi javnog sektora - Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Glavni grad Podgorica, Univerzitet Crne Gore, Agencija za promociju stranih investicija, Agencija za imovinu Bar, Rukometni, Košarkaški i Atletski savez Crne Gore. „Javna preduzeæa, svakako, prednjaèe kad je rijeè o neažurnosti ali i nepoštovanju Zakona o slobodnom pristupu informacijama“, kaže se u saopštenju CGO. Navodi se da su uglavnom veoma brzo odgovorili oni koji nijesu imali troškova, a meðu znaèajnim oglašivaèima koje je tim CGO identifikovao, odgovorili su Morsko dobro, Elektroprivreda Crne Gore, Monteput, Hemomont i Ulcinjska rivijera. „Nikada odgovori nijesu stigli iz jednog broja znaèajnih oglašivaèa, poput Javnog preduzeæa Aerodromi Crne Gore, a ostaje i pitanje zašto se novac poreskih obveznika troši na taj naèin od nekog ko je faktièki monopolista. Slièna je situacija sa Poštom Crne Gore, Željeznièkom infrastrukturom i Lukom Kotor“, naveli su iz CGO. U toj NVO smatraju da je važno istaæi i one koji su se odluèili na kršenje Zakona, skrivajuæi informacije od javnog interesa, a koji su identifikovani kao oni koji ulažu u medije i srodne subjekte. „Èinjenica da neki od obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama odbijaju da dostave informacije budi sumnju da postoji ozbiljan razlog zbog kojeg se ide u svjesno kršenje tog Zakona, odnosno procjena da æe neko u tom organu imati više štete ako se podaci objave nego ako se Zakon prekši“, zakljuèuje se u saopštenju. (kraj) gop