Podgorica, (Montena-business) — Situacija ispred jedne od crnogorskih lokalnih banaka ne ostavlja baš najbolji utisak: zakljuèana vrata, red nervoznih mušterija i obezbjeðenje koje dozvoljava samo jednoj osobi da uðe. Ovi ljudi ne žele da podignu novac iz banke, veæ da ga ulože. Ovim rijeèima u današnjem izdanju New York times-a poèinje reportaža o konverziji marke u euro u Crnoj Gori, I nastavlja: Svi oni èekaju da zamijene DEM za jedinstvenu evropsku valutu, euro. Iako je to valuta 12 zemalja EU, euro je prihvaæen i u Crnoj Gori i ostalim djelovima bivše Jugoslavije, koja se raspala tokom rata devedesetih. Crna Gora, kvazi nezavisna država još uvijek nije èlanica EU. Ona èak nije priznata ni kao država. Bilbord pored Centralne Banke Crne Gore glasi "Euro naš novac". Na drugom bilbordu piše "Sa eurom bliži Evropi". Do sada je valuta koja se najviše cijenila na Balkanu bila njemaèka marka. Milijarde DEM su cirkulisale Balkanom do sada. "Vlada nam je preko televizije saopštila da trebamo zamijeniti marke za euro", kaže uèitelj Radenko Preleviæ. "Svi smo zabrinuti da bi marke koje imamo mogle postati bezvrijedne". U Srbiji, drugoj republici onoga što je ostalo od Jugoslavije bankari procjenjuju da su graðani konvertovati oko 800 miliona DEM u eure za prva dva dana. U srpskoj pokrajini Kosovo, euro æe takoðe zamijeniti marku koja je dio sada bila prioritena nezvanièna valuta. Crna Gora je otišla dalje tako da je u njoj još od 1999. DEM zvanièna valuta. Rezerve u bankama bile su u markama, kao i cijene u prodavnicama, a i plate su isplaæivane u ovoj njemaèkoj valuti. Još uvijek veæina ljudi ovdje koristi marku. Za pola sata Podgorièka banke je jednog jutra konvertovala 800 hiljada DEM. "Mi kažemo ljudima da mogu koristiti i marke do kraja marta ali oni to ne razumiju. To je za njih veliko iznenaðenje", kaže službenica banke. "Veliko pitanje je koliko novca ima kod graðana ali to niko ne zna", kaže Milka Tadiæ iz Monitora. Centralna banka procjenjuje da je oko 70 odsto novca u Crnoj Gori u kešu ali niko ne zna koliko taèno novca ovdje ima. Ljudi su navikli da svoj novac ne drže u bankama zbog stvari koje su se desile za vrijeme Miloševiæeve vladavine. Ovo je takoðe zemlja u kojoj je veliki dio ekonomije siva ekonomija, meðu kojima je i trgovina cigaretama i korupcija. Pranje novca je veoma dobar posao. U Crnoj Gori je registrovano više od 500 off - shore banaka, veoma veliki broj za zemlju sa 700 hiljada stanovnika. U Crnoj Gori i Srbiji ljudi jednostavno mogu otiæi sa 10 hiljada DEM i zamijeniti ih za eure. Ukoliko imaju više novca ne moraju sve mijenjati u jednoj banci i odmah, tako da je napravljen dobar sistem da se ne otkrije neèije bogatstvo. "To je veliki poklon novopeèenim bogatašima", kaže direktor Centra za tranziciju Nebojša Medojeviæ, èija organizacija analizira crnogorske ekonomske prilike. Pravo pitanje je da li taj novac postaje stvarno dio bankarskog sistema i da li je raspoloživ za investicije. Od kada je Crna Gora prihvatila marku inflacija je pala sa 90 na 15 odsto. Euro neæe spasiti crnogorsku ekonomiju koja je u haosu. U crnogorskim kompanijama vlada korupcija, njihov sudski sistem se još uvijek mijenja da bi mogao zaštiti strane investitore, a na jadransku obalu ne dolaze strani turisti jer se još uvijek plaše zbog ratova koji su se na Balkanu vodili u posljednjih 10 godina. Predsjednik Centralne banke Ljubiša Krgoviæ, kaže da æe u bankama biti više novca jer ako neko želi da konvertuje više od 10 hiljada DEM odjednom mora otvoriti raèun u banci. "Nadamo se da æe konverzija u euro vratiti povjerenje u banke", dodaje Krgoviæ (kraj)