Kotor, (MINA) – Mještani kotorskog naselja Dobrota apelovali su danas da se objekti koji, kako tvrde, doprinose zagaðenju Kotorskog zaliva, prikljuèe na sistem primarne i sekundarne kanalizacije. Oni su ocijenili da je neshvatljivo da dva miliona EUR vrijedan projekat primarne i sekundarne kanalizacije, ni nakon dvije godine rada još nije poslužio da se na njega prikljuèe veliki zagaðivaèi Kotorskog zaliva - Studentski dom Spasiæ Mašera i Psihijatrijska bolnica. Mještani Dobrote su, tokom javne rasprave o Programu ureðenja prostora na teritoriji kotorske opštine za 2010. godinu, ukazali i na brojne propuste u organizaciji prikljuèenja kuæa i ostalih objekata duž obale, iako su, kako navode, za to izdvojili znaèajan novac. Oni su objasnili da je to prvobitno bilo 400 EUR, a da se sa novim zahtjevima, koji se prije svega odnose na izgradnju šahti, taj iznos uveæao i do hiljadu EUR po domaæinstvu. Mještani navode da mnogi nijesu u moguænosti da izdvoje toliko novca, pa zato i apeluju na nadležne, prije svega u Javnom preduzeæu Vodovod i kanalizacija, da graðane informišu i animiraju da koriste novi kanalizacioni sistem. Na taj naèin, kako dodaju, dobija se èisto more i kvalitetnija turistièka ponuda. Predsjednik Mjesne zajednice Dobrota, Dejan Adžiæ, smatra da je potreban razgovor i koordinirana akcija sa Vodovodom i apeluje na graðane da objekte prikljuèuju na kanalizacioni sistem. On je ukazao na još nekoliko „crnih taèaka” - spojevi kod Sente, put pored Distribucije i kanal pored Tihe noæi, gdje veæina preliva ide direktno u more, kao i kanal kod Lugana, koji je problematièan ljeti. Adžiæ je ukazao da je Dobrota sa deset hiljada stanovnika jedna od najveæih mjesnih zajednica u Crnoj Gori, a da veæi dio kanalizacije i dalje otièe u more. „Novi sistem funkcioniše i treba iskoristiti moguænosti koje pruža, kako bi zaštitili životni sredinu, prije svega more u zalivu“, kazao je Adžiæ. Iz Opštine su saopštili da na kanalizacionom sistemu kroz Dobrotu ne postoje uska grla. (kraj) pen/mil/isf