
Beè, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski bruto društveni proizvod (BDP) rašæe ove godine brže nego prošle, a inflacija i manjak u razmjeni robe, usluga, dohodaka i transfera sa inostranstvom padati, prognozira beèki Institut za meðunarodne ekonomske studije (WIIW).
Prema posljednjim procjenama, Institut oèekuje negativan trend samo u stopi nezaposlenosti, za koju smatra da æe ove godine porasti.
Prologodišnja stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori iznosila je, procjenjuju analitièari, 22,3 odsto, a ove godine bi trebalo da poraste na 23 odsto.
Veæa stopa nezaposlenosti u regionu oèekuje se samo za Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, dok bi trebalo da bude manja u Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumuniji i Sloveniji.
Prema preliminarnim procjenama, crnogorski BDP rastao je prošle godine realno 3,7 odsto, dok se za ovu oèekuje pet odsto. Ovogodišnja oèekivana stopa rasta BDP u Crnoj Gori veæa je nego što prognoze predviðaju za Hrvatsku, Sloveniju, Makedoniju i Srbiju, a ista kao u Bosni i Hercegovini. Brži rast ekonomije eksperti beèkog Instituta prognoziraju Rumuniji i Bugarskoj, po 5,5, kao i Albaniji, 6,5 odsto.
Maloprodajne cijene u Crnoj Gori, prema predviðanjima, porašæe ove godine tri odsto, u odnosu na prošlogodišnjih 3,3. Manju stopu od te u regionu imaæe BiH, Makedonija, Slovenija i Albanija, istu Hrvatska, a veæu Srbija, Rumunija i Bugarska.
Sve zemlje regiona u naredne dvije godine imaæe manjak u platnom bilansu tekuæeg raèuna, odnosno veæi uvoz i odliv novca od izvoza i priliva.
U Crnoj Gori bi, oèekuju eksperti, deficit tekuæeg raèuna trebalo da ove godine padne sa 9,3 na pet odsto BDP-a, odnosno sa 143 miliona EUR na 80 miliona.
Samo u robnoj razmjeni manjak bi trebalo da poraste sa prošlogodišnjih 431 milion EUR na 500 miliona. U Institutu oèekuju da uvoz robe poraste ove godine 11 odsto na 900 miliona EUR, a izvoz pet odsto na 400 miliona.
Najmanji deficit tekuæeg raèuna u regionu ove godine, prema prognozama, imaæe Slovenija, 0,6 odsto BDP-a, a zatim Hrvatska 4,4. Albanija æe imati manjak jednak crnogorskom, pet odsto, dok æe veæi biti u Makedoniji 6,6 odsto, Bugarskoj 7,5, Rumuniji 8,3, Srbiji 14 i BiH 21,4 odsto.
Prognoze za Crnu Goru u narednoj godini skoro su iste kao i za ovu, a jedina razlika je u deficitu tekuæeg raèuna, za koji je procijenjen rast sa 80 na 90 miliona EUR i zadržavanje na nivou od pet odsto BDP-a.
U beèkom Institutu oèekuju da æe deficit u robnoj razmjeni naredne godine ostati 500 miliona EUR, odnosno da æe uvoz porasti na 450 miliona, a izvoz na 950 miliona.
(kraj) dmc/anf