Podgorica, (MINA) – Neinformisanost i netolerancija vode ka predrasudama i radikalnim stavovima koji su prepreka za ujedinjenje u različitostima, zaključeno na javnoj debati Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma. Debatu je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Gimnaziji 25. maj u Tuzima. Rektor katoličkog duhovnog centra Sanctae Crusis, Frano Dushaj naglasio je značaj usklađenosti duha i tijela, ali i harmoničnih odnosa među religijama. „ÄŒesto ističem kako katolici, muslimani i pravoslavci žive zajedno, i to je fantastično. Ali, ne mogu da čestitam Bajram, Božić ili Uskrs i da idem samo da jedem i pijem, ako ne idem da molim sa njima zajedno,” kazao je on. Kako je rekao, želio bi da svi zajedno vole. »I u crkvi i u džamiji, i onda nece biti problema sa dijalogom. Nije dovoljan samo horizontalni dijalog, ako nema dijaloga u vertikalnom smislu, odnosno sa Bogom«, pojasnio je Dushaj. On je ocijenio da je potrebno da se ljudi više vrate religiji, a posebno mladi. Omer Kajoshaj, pomoćnik Reisa Islamske zajednice, mišljenja je da dijalog u funkciji prevencije radikalizma ne treba da bude samo želja ili program segmenata Vlade, već obaveza društva u cjelini. On je kazao da se u Kuranu propovijeda da »Bog voli nas i on zeli nama dobro«, što predstavlja nepobitnu konstataciju da vjera nije uzrok radikalizma niti ikad ima tu namjeru. Kajoshaj je napomenuo da tolerancija, kao jedna od vrlina koja krasi stabilno drustvo, znači da nemamo pravo da namećemo drugima svoja uvjerenja. »Da bismo bili tolerantni prema religijskim različitostima potrebna je religijska pismenost koja je u našem društvu na veoma niskom nivou. Naše društvo je u velikoj mjeri religijski nepismeno, ne poznaje ni svoju ni tuđu vjeru. Da bismo upoznali druge, mi moramo poznavati sebe«, istakao je Kajošaj. Kada nema znanja o vjerskim različitostima, smatra on, dolazi do zloupotreba u ime vjere. »Tada se vjera koristi kako bi se dobili politički glasovi, ubijali ljudi, da bi se vršila diskriminacija, pribavljala materjalna ili neka druga dobit, dobijali statusa lidera i slično«, kazao je on. Književnik Balša Brković apostrofirao je značaj tkvih debata sa mladima, jer je njihov »najveći interes da žive u pristojnom društvu, a koncept pristojnog društva podrazumijeva nešto što demistifikuje i zaustavlja sve negativne procese koje znamo kao forme radikalizma i ekstremizma«. »Svi radikali, ekstremi bilo kojeg tipa, djeluju kao ljudi koji su greškom u sadašnjem vremenu, žive za budućnost inspirisani prošlošću i dođu kao opasna kopca između te dvije mistifikacije«, kazao je Brković. On je istakao i da „religija nema negativne namjere u širenju radikalizma, već da kada dođe do izvitoperenja, zloupotrebe vjere, krivac nijesu sadržaji vjerskih knjiga, već ponovo neznanje odnosno krivi su ljudi. Fikret Lulunaj, iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, mišljenja je da samo zajedničkim djelovanjem, poštovanjem i razumijevanjem može se postići sklad u društvu u kojem je različitost baština koju treba njegovati i čuvati. On je naglasio značaj zaštite ljudskih i vjerskih prava, unaprijeđenja manjinskih grupa i očuvanja kulturnog identiteta. Miloš Vukanović, istoričar i suradnik CGO-a, takođe, je ukazao na štetne posljedice neznanja. »Sve se kanališe kroz neznanje, neznanje je kao katalizator za ekstremno djelovanje. Neznanje je i jedna od prijetnji stabilnosti multikulturalnih društava«, ocijenio je on. (kraj) anm