Podgorica, (MINA) – Vlada, državno tužilaštvo i policija još nijesu obezbijedili ambijent u kojem novinari u Crnoj Gori mogu bezbjedno da obavljaju svoju profesiju, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz HRA podsjeæaju da još nema napretka u kljuènim istragama ubistva, napada i prijetnji novinarima. „Izražavamo krajnju zabrinutost i zbog nedavne pravosnažne prakse sudova u graðanskim postupcima u odnosu na zaštitu èasti i ugleda, koja nije usklaðena sa praksom Evropskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja medija“, saopštila je izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc-Preleviæ. Kako je rekla, bezbjedni ambijent za novinare nije obezbijeðen iako su još prije više od tri godine, u martu 2012, èelnici Vlade, Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i državnog tužilaštva odluèili da rasvjetljavanje i procesuiranje svih sluèajeva napada na novinare i medije postane prioritet policije i tužilaštva. „Komisija za praæenje postupanja nadležnih državnih organa u istragama napada na novinare, formirana 6. februara 2014, do danas nije usvojila izvještaj o radu, a prema izjavama èelnika Komisije, njen rad su opstruirali državni organi nedostavljanjem dokumentacije“, navela je Gorjanc-Preleviæ. Iz HRA podsjeæaju da javnosti nije poznato da je došlo do konkretnog napretka u otkrivanju nalogodavaca i izvršilaca ubistva glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanoviæa, oba napada na novinara Tufika Softiæa, napada na novinara Mladena Stojoviæa, napada na pisca Jevrema Brkoviæa i ubistvo njegovog pratioca Srðana Vojièiæa, ni paljenja automobila dnevnog lista Vijesti. „Iako je zbog napada 2012. na novinarku Vijesti Oliveru Lakiæ, Ivan Buškoviæ osuðen i izdržao kaznu, nikada nije otkriven motiv njegovog napada, odnosno po èijem nalogu ga je izvršio. Interesantno je i da je bivši direktor Uprave policije svjedoèio na sudu da su ga starješine policije izvijestile da Buškoviæ nije pravi napadaè“, kazala je Gorjanc-Preleviæ. Kako je kazala, nije razjašnjeno ni ko je sve i zašto prijetio novinarki Lakiæ dva puta prije tog napada. „Prvi sluèaj prijetnji okonèan je pravosnažnom presudom protiv Slavka Musiæa, službenika firme „Montenegro Tobacco Company“ za koju je novinarka Lakiæ u seriji tekstova tvrdila da u fabrici Tara u Mojkovcu proizvodi cigarete namjenjene švercu“, dodala je Gorjanc-Preleviæ. Drugi sluèaj prijetnji novinarki, dodala je, nije okonèan, jer nije utvrðeno ko joj je prijetio. „Prvo je pravosnažno osuðen Milan Grgureviæ, jer je sebe lažno prijavio da joj je prijetio, oèigledno da bi istragu skrenuo u pogrešan smjer. A onda je u martu ove godine službenik policije, bivši šef obezbjeðenja direktora policije, Milenko Rabrenoviæ, pravnosnažnom presudom u kontraverznom postupku osloboðen optužbe da je prijetio Lakiæki“, kazala je Gorjanc-Preleviæ. Kako je saopštila, prethodno je bio pokrenut i postupak protiv šefa policije u Budvi zbog toga što je navodno pokušao da utièe na Osnovnog državnog tužioca da odustane od postupka protiv Rabrenoviæa. Iz HRA su podsjetili da su, prema evropskim standardima, vlasti dužne da preduzmu sve razumne korake da obezbijede dokaze. „Svaki nedostatak u istrazi koji ometa da se utvrde bilo neposredni izvršioci ili oni koji su naredili ili organizovali zloèin, nosi rizik da država prekrši ovaj standard. Brz odgovor vlasti u istrazi je bitan za povjerenje javnosti u sposobnost vlasti da održi vladavinu prava i sprjeèavanje utiska o bilo kakvom dosluhu sa izvršiocima napada ili o toleranciji kriviènih djela“, poruèeno je iz HRA. Prema rijeèima Gorjanc-Preleviæ, Vlada nije podržala predlog HRA i Sindikata medija Crne Gore da se propišu nova krivièna djela za pojaèanu zaštitu novinara i pripadnika drugih profesija koji su izloženi posebnom riziku od napada prilikom obavljanja posla od javnog interesa, poput državnih službenika kojima je takva zaštita veæ obezbijeðena. U HRA su, kako je saopšteno, zabrinuti i zbog nedavne pravosnažne prakse sudova u postupcima važnim za tumaèenje slobode izražavanja medija u odnosu na zaštitu èasti i ugleda. „Nedjeljnik „Monitor“ je ponovo u novembru 2014. pravosnažno osuðen da plati odštetu zbog povrede èasti i ugleda filmskom reditelju Emiru Kusturici iz suštinski istih razloga zbog kojih je Ustavni sud 2012. godine ukinuo odluku Vrhovnog suda po reviziji, koji je potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici iz 2008. godine“, podsjetila je Gorjanc-Preleviæ. Posebno je, dodala je, zabrinjavajuæa èinjenica da se Viši sud, u odluci na štetu Monitora nije osvrnuo na presudu Ustavnog suda iz 2012. u istom predmetu, odnosno na konkretne argumente koje je tada Ustavni sud iznio iz prakse Evropskog suda za ljudska prava. „U širem kontekstu su zanimljive i èinjenice da je ista sudija uèestvovala u radu oba vijeæa Višeg suda u Podgorici i 2008. i 2014. godine (kao Vera Sekuliæ 2008, odnosno Verica Sekuliæ 2014), kao i da je vrh sudstva u meðuvremenu zagovarao ukidanje nadležnosti Ustavnog suda da ukida presude, što upuæuje na zakljuèak o neopravdanoj subjektivnosti prilikom odluèivanja u ovom predmetu“, navela je Gorjanc-Preleviæ. Prema njenim rijeèima, najvažnije je pitanje da li je ustavna žalba u Crnoj Gori zapravo djelotvoran pravni lijek, jer u pravnom sistemu nema prepreke za redovne sudove da ne poštuju stavove Ustavnog suda. „U meðuvremenu je sasvim oèigledno da se jedini politièki nedjeljnik u Crnoj Gori, izrazito kritièan prema vlasti, finansijski iscrpljuje, odnosno da mu je opstanak ugrožen presudama koje nisu zasnovane na evropskom standardu slobode izražavanja“, kazala je Gorjanc-Preleviæ. Monitor je, podsjeæa se, i u januaru pravosnažno osuðen od Višeg suda u Bijelom Polju da plati naknadu štete zbog povrede èasti i ugleda sestri predsjednika Vlade, Ani Kolareviæ, zbog serije tekstova zasnovanih na navodima iz tužbe Komisije za hartije od vrijednosti SAD. „Viši sud u Bijelom Polju je zakljuèio da se tužba SAD Komisije ne može smatrati zvaniènim dokumentom koji novinar ne treba da proverava prije objavljivanja, kako to kaže praksa Evropskog suda za ljudska prava, iako je i ambasada SAD potvrdila da su navodi iz tužbe u odnosu na mito koji je primila ”sestra najvišeg funkcionera Vlade koja se bavi advokaturom” zvanièni stav te države“, navode iz HRA, Prema rijeèima Gorjanc-Preleviæ, Viši sud je Monitoru zamjerio i to što se bavio navodima iz tužbe iako nikakav postupak protiv Kolareviæ tim povodom nije pokrenut, iako takav uslov Evropski sud za ljudska prava nikad nije postavio da bi se novinari bavili svojim poslom od javnog interesa. „A obaška što taj sud oèigledno ne interesuje èinjenica da državno tužilaštvo Crne Gore pune tri godine nije uspevalo da primi dokaze na osnovu kojih je SAD formirala takav stav. U prvostepenim presudama u sporovima koje je Kolareviæ pokrenula protiv dnevnika Dan i Vijesti Viši sud još nije odluèio“, navodi ona. HRA smatra da hitno treba dopuniti Zakon o medijima i uvesti obavezujuæu kontinuiranu obuku sudija o standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima, „jer dosadašnja neobavezujuæa obuka nije obezbijedila da sve sudije prihvate ove standardeDa bi se obezbijedila primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava“. „Takoðe, neophodno je obezbijediti prilikom predstojeæeg preciziranja pravila za ocjenjivanje sudija i državnih tužilaca da se uzima u obzir i èinjenica da su Evropski sud za ljudska prava, odnosno Ustavni sud Crne Gore, utvrdili da su sudije ili državni tužioci prekršili ljudska prava“, zakljuèila je Gorjanc-Preleviæ. (kraj) boj