Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora se u prošloj godini suoèila sa brojnim izazovima, ali nije poveæala nivo ugroženosti finansijske stabilnosti, bez obzira na brojne ranjivosti interne prirode i prelivanja negativnih eksternih šokova, ocijenio je Savjet za finansijsku stabilnost. “Kljuèni rizici su povezani sa prelivanjem krize iz EU na Crnu Goru, nelikvidnošæu realnog sektora, visokim nivoom loše aktive bankarskog sistema i fiskalnom neravnotežom. Ipak, u pitanju su umjereni rizici, koji se mogu kontrolisati”, navodi se u Izvještaju o radu Savjeta u prošloj godini, koji je u skupštinskoj proceduri. Kriza je, kako je objašnjeno, izmeðu ostalog snažano uticala na privrednu djelatnost i pad prihoda iz poslovanja preduzeæa i graðana, što je prouzrokovalo rast nelikvidnosti i prelivanje nestabilnosti na finansijski sistem. U Izvještaju se navodi i da je kriza uticala na visok deficit tekuæeg raèuna platnog bilansa, koji je smanjen kroz krizno prilagoðavanje, a ne zbog poboljšane konkurentnosti. Kriza je doprinijela i kontrakciji kreditne aktivnosti uz pogoršanje kvaliteta portfolia, odnosno rast finansijskih rizika, ali i na smanjenje raspoloživih izvora likvidnih sredstava i poveæanje njihove cijene. Ona je uticala i na pogoršanje fiskalne pozicije, usljed kontracikliènog djelovanja u saniranju krize, što je za posljedicu imalo rast deficita i javnog duga. U Izvještaju se navodi i da su aktivnosti Centralne banke (CBCG) i regulatora finansijskog tržišta bile usmjerene na jaèanje regulatornog okvira i instrumenata za oèuvanje finansijske stabilnosti sistema. Kljuène aktivnosti bile su vezane za preventivno djelovanje, stabilizaciju i oporavak finansijskog sistema. “Naroèito su bile znaèajne mjere koje su se odnosile na dalje jaèanje i unaprijeðenje procesa upravljanja rizicima kod finansijskih institucija, poveæanje transparentnosti i tržišne discipline, usklaðivanje sa uslovima poslovanja na meðunarodnom tržištu i dalju harmonizaciju sa propisima EU”, navodi se u Izvještaju o radu Savjeta. U dokumentu je ocijenjeno i da je zbog smanjenih moguænosti drugih politika u kriznom prilagoðavanju, bilo neminovno fiskalno prilagoðavanje. Sanacija krize u ekonomskom sistemu uzrokovala je, kako se navodi, pojavu fiskalnog deficita. “Uslijed ogranièenih domaæih izvora finansiranja, pojava deficita je uslovila rast državnog duga, koji je dostigao iznos od 45,3 odsto na kraju prošle godine. Takvo poveæanje duga uslijedilo je kao odgovor na krizu i kontraciklièno djelovanje nadležnih, kako javna potrošnja i agregatna tražnja ne bi bili previše smanjeni i dodatno produbili uticaj krize”, objašnjeno je u Izvještaju. Na jaèanje stabilnosti finansijskog sistema znaèno je uticalo i restrukturiranje banaka, koje je rezultiralo smanjenjem uèešæa loših kredita za više od 11 procentnih poena. “Finansijska stabilnost je osnova makroekonomske stabilnosti i njeno oèuvanje predstavlja preduslov oporavka. Meðutim, dinamièan oporavak realnog sektora i otvaranje potencijala rasta jedino mogu generisati stabilan i održiv oporavak i uticati na dinamièniji rast, što u krajnjem vodi prema nesmetanom servisiranju preuzetih obaveza”, navodi se u Izvještaju. U dokumentu se dodaje i da bi, u suprotnom, nastavak recesivnih faktora u situaciji kada je veliki broj raspoloživih instrumenata veæ iskorišæen, mogao dovesti do materijalizacije pojedinih rizika i stvoriti dodatni pritisak na finansijsku stabilnost. “U narednom periodu potrebno je pažljivo pratiti sve potencijalne rizike, jer se oèekuje pogoršanje ekonomske situacije, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu i u EU. Preventivnim politikama treba reagovati u sluèaju poveæanja rizika koji predstavljaju prijetnju finansijskoj stabilnosti”, precizira se u Izvještaju. Stabilna i efikasna finansijska tržišta, kako je objašnjeno, ostavljaju moguænost racionalnog odluèivanja stranog investitora, dok bi u odsustvu njihove efikasne i sigurne funkcije bilo nemoguæe odrediti koja je investicija superiornija, tako da alokacija resursa ne bi išla u pravcu maksimizacije korisnosti. Zadatak Savjeta za finansijsku stabilnost, koji postoji od oktobra 2010. godine, je da sprijeèi ili ublaži sistemske rizike u finansijskom sistemu Crne Gore, kako bi se obezbijedila stabilnost i smanjili uticaji faktora koji mogli ugroziti stabilnost. Èlanovi Savjeta su guverner CBCG, ministar finansija i predsjednici Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i Komisije za hartije od vrijednosti. U Izvještaju se navodi i da su aktivnosti na oèuvanju finansijske stabilnosti najefikasnije kada se sinhronizovano vode makro i mikro prudenciona regulacija, kredibilna monetarna politika, kao i orijentisana na stabilnost sistema uz fiskalno održivu politiku. (kraj) nar/bvm