Podgorica, (MINA) - Vladavina prava mora da počne od dosljednog utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine iz devedesetih, za šta je neophodno posvećeno djelovanje državnih tužilaca, kakvo je do danas izostalo, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz HRA su saopštili da je danas, na inicijativu pet nevladinih organizacija (NVO), održan sastanak sa predstavnicima državnog tužilaštva, na kojem se razgovaralo o rezultatima koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) postiglo u prethodnih šest godina od usvajanja Strategije za istraživanje ratnih zločina. „HRA ostaje pri zaključku da u posljednjih šest godina nije urađeno dovoljno za suzbijanje nekažnjivosti za ratne zločine i da državno tužilaštvo nije pokazalo očekivani proaktivni pristup u primjeni Strategije“, kaže se u saopštenju. Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na sastanku je posebno istakao da je u januaru 2019. godine zaključen memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom iz Haga, koji crnogorskom tužilaštvu omogućava efikasniji pristup njihovoj bazi podataka. “Međutim, činjenica je takođe, koja se vidi iz izvještaja SDT-a, da je tužilaštvo i ranije imalo saradnju sa Haškim tribunalom i tužilaštvom, i da je imalo priliku da pretražuje njihovu arhivu i dobija informacije”, navodi se u saopštenju HRA. Iz te NVO su rekli da su predstavnici tužilaštva takođe iznijeli informacije o dobroj saradnji sa tužilaštvima iz regiona koja se zasnivala na postupanju po zamolnicama. U HRA smatraju da se proaktivan pristup tužilaštva ne može zasnivati samo na postupanju po zamolnicama drugih država i upućivanju zamolnica, kao što je to istakao i međunarodni ekspert Mauricio Salustro u njegovom izvještaju iz 2014. godine. “Vladavina prava mora da počne od dosljednog utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine iz devedesetih. Za tako nešto je neophodno posvećeno djelovanje državnih tužilaca, kakvo je do danas izostalo”, kazali su iz te NVO. Iz te NVO su dodali da su 7. maja ove godine Stankoviću dostavili nacrt svog izvještaja o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina. Taj izvještaj, kako su objasnili, zasnovan je na podacima objavljenim u 22 izvještaja SDT-a o primjeni Strategije i šest godišnjih izvještaja o radu tog tužilaštva. “Na osnovu izvještaja SDT, ukupno tri saopštenja na temu ratnih zločina i javnih izjava, može se zaključiti da je za šest godina od usvajanja Strategije pokrenuta samo jedna istraga i podignuta jedna optužnica u jednom jedinom predmetu ustupljenom od strane Tužilaštva za ratne zločine Srbije (protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog zločina na Kosovu)”, kaže se u saopštenju. Na osnovu toga, kako su naveli iz HRA, može se zaključiti da su samo četiri osobe saslušane u svojstvu osumnjičenih, i to isključivo na osnovu zamolnica država iz regiona. “Ni iz izvještaja, ni na osnovu današnjeg sastanka ne može se zaključiti šta je konkretno učinjeno da se ponovo otvore stari predmeti (Bukovica, Deportacija, Morinj, Kaluđerski laz) i ispita komandna i drugi oblici odgovornosti pored neposrednog izvršilaštva, a što je bio zadatak postavljen strategijom i što je bilo očekivanje Evropske komisije”, kaže se u saopštenju. Iz HRA su rekli da ostaju pri zaključku da objavljeni rezultati rada tužilaštva pokazuju da SDT u prethodnih šest godina nije efikasno i posvećeno pristupilo primjeni Strategije i procesuiranju ratnih zločina. (kraj) mip/nik