Njujork, (MINA-BUSINESS) – Vlada je spremna na sve vrste kontakata koji æe obezbijediti kvalitetno partnerstvo za stabilno upravljanje Kombinatom aluminijuma (KAP), ali na tu temu nije razgovarala sa indijskom Vedantom veæ nekom drugom kompanijom, saopštio je premijer Igor Lukšiæ. »Ako je ovo trenutak u kome treba otvoriti temu da li patnerstvo treba redefinisati, nemam ništa protiv. Uopšte se ne radi o Vedanti, to nije kompanija sa kojom je Vlada imala kontakte«, rekao je Lukšiæ u intervjuu agenciji Mina-business. Prema nezvaniènim informacijama, na Skupštini akcionara KAP-a 31. oktobra, indijska kompanija Vedanta risorsis /Resources/ tražiæe da njeni predstavnici uðu u Bord direktora podgorièke fabrike. Do tada æe, kako su naveli, obezbijediti još akcija na berzi koje æe, sa onima koje posjeduje Vlada, biti dovoljne za kompletno preuzimanje kontrole nad nekadašnjim privrednim gigantom. U Vladi nijesu zadovoljni stanjem u Kombinatu aluminijuma i smatraju da je nekoliko pitanja potrebno rješavati - pokretanje prerade i obezbjeðivanje dugoroènog snabdijevanja elektriènom energijom. Lukšiæ objašnjava i da je otvoreno pitanje potreba za dodatnim restrukturiranjem dugova, a u vezi sa tim, pozicija Vlade je nepromijenjena. On tvrdi da nema prostora za novu državnu pomoæ i subvencije KAP-u, odnosno neku vrstu nove finansijske injekcije. On, kao potvrdu da je Vlada uradili pravu stvar u ranijem periodu i pored mnogih kritika, vidi u èinjenici da je ove godine znaèajno poveæan izvoz, do èega ne bi moglo doæi da nije bilo oporavka industrijske proizvodnje. Govoreæi o neizvjesnoj gradnji autoputa Bar-Boljari, Lukšiæ je kazao da ona nije upitna, ali je potrebno shvatiti da Crna Gora nije uspjela da animira investitore i finansijere za model javno-privatnog partnerstva. Vlada se opredijelila za taj model jer je crnogorska ekonomija mala i sa ogranièenim budžetom za zaduživanje. Najnovija odluka Vlade je da sa Evropskom investicionom bankom (EIB) uðe u aranžman pripreme novog tendera za gradnju autoputa, za koji Lukšiæ vjeruje da æe biti pripremljen naredne godine. On je ukazao i na prednost saradnje sa EIB-om i zbog toga što æe ona obezbijediti neku vrstu provjere koja æe omoguæiti da taj projekat bude ispraæen i novcem iz regionalnih fondova EU. Lukšiæ je objasnio da gradnja autoputa i dogradnja i rekonstrukcija postojeæe putne infrastrukture jedna drugu ne iskljuèuju. U Vladi su indentifikovali nekoliko regionalnih puteva koji ne zahtijevaju ogromna ulaganja i vrlo su znaèajani za dinamiku saobraæaja u Crnoj Gori. To su putevi od Kolašina prema Beranama, Plav-Podgorica i Pljevlja-Bijelo Polje. Govoreæi o novom talasu krize i uticaju na životni standard graðana, Lukšiæ je kazao da Crna Gora bilježi trendove koji su generalno dobri, kao i stabilnost kada su u pitanju cijene. Prema njegovim rijeèima, u ovoj godini crnogorski izvoz je znaèajno porastao. Rezultati industrijske proizvodnje su pogoršani sušama i zbog toga je zabilježena manja proizvodnja elektriène energije. »Nakon prvih nekoliko mjeseci kada je došlo do cjenovnog udara kroz poljoprivredne proizvide i naftu, uslijedila je stabilizacija kojoj je pomoglo i to što smo pribjegli razlièitim akcizama na industrijsko gorivo èime se suzbio rast troškova proizvodnje«, rekao je Lukšiæ. »Generalno su indikatori mnogo bolji«. Premijeru je jasno da graðani to ne percipiraju na takav naèin, kao i da postoji velika razlika u društvu sada kada je prosjeèna zarada 500 EUR ali vlada skepsa, i prije dvije godine, kada su plate bile 300 EUR u prosjeku, ali je prevladavao optimizam. Lukšiæ smatra neophodnim vraæanje optimizma, tako što æe biti pokrenuto nekoliko investicija, što æe se uæi u integracione faze i promovisati pojedine politike koje æe stvarati uslove za poveæanje zaposlenosti. Ipak, kako je dodao, ne treba biti u potpunosti rastereæen onim što se dešava u svijetu jer je vrlo ozbiljno stanje u svjetskoj ekonomiji, koje se nesumnjivo preliva i na Crnu Goru. U Vladi i dalje ostaju pri odluci da se ne zadužuju kod Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF), ali ne iskljuèuju moguænost razmatranja aranžmana predostrožnosti, kao podrške ekonomskoj politici u vremenu evropske fiskalne krize. Lukšiæu je važno da je Crna Gora sa Svjetskom bankom postigla dogovor o kreditnom aranžmanu, koji je najpovoljniji moguæi, znaèajno povoljniji od MMF-a. Oko 59 miliona EUR biæe efektivni naredne godine što je u skladu sa projektovanim deficitarnim finansiranjem, jer budžetski manjak treba da bude oboren na 1,5 do dva odsto. Crnoj Gori naredne godine slijedi znaèajno razduživanje, jer treba da servisira obaveze prema Pariskom klubu povjerilaca, Svjetskoj banci i dugove nastale od ulaganja u infrastrukturu, kao i zbog stara devizne štednja i restitucije. »Posao Vladi i Ministarstvu finansija otežava to što dolazi objektivno do rasta penzija, plata, socijalnih davanja. Ove godine smo na primjer veæ dva puta imali poveæanje zarada, što je prilièno ignorisano - 1. januara i jula«, kazao je Lukšiæ. Prema njegovim oèekivanjima, plate æe 1. jula naredne godine biti oko pet do deset odsto veæe nego u decembru prošle, u zavisnosti od kategorije, što je brže od rasta ekonomije. Lukšiæ smatra da se moraju zaboraviti zahtjeve da se poveæaju plate za deset, 20, 30 odsto kao što i dalje traže pojedini sindikati. On je predložio da se sve što se uštedi u platnom fondu redistribuira njegovim korisnicima. »Ukoliko dolazi do racionalizacije platnog fonda u oblasti zdravstva ne vidim zašto bi morali opet smanjivati budžet, jer može da se iskoristi za redistribuciju tih sredstava u okviru ztog sistema«, pojasnio je premijer. On je kao primjer naveo Njemaèku, zemlju koja se najbolje nosi sa krizom i svima je pokazala kako to treba da se radi, jer su u njoj, izmeðu ostalog, prethodnih deset godina plate rasle oko šest odsto. Lukšiæ tvrdi da je platni fond u Crnoj Gori iznad prosjeka malih zemalja, u kojima je inaèe nešto veæe uèešæe troškova administracije, zbog èega se manevarski prostor strašno sužava. (kraj) kmh/bvm