Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vrhovno državno tužilaštvo još èeka odgovor na zamolnice od amerièkih pravosudnih organa u vezi sa aferom Telekom, a prema rijeèima njegovih predstavnika, u do sada prikupljenoj dokumentaciji nijesu pronaðeni dokazi za pokretanje istrage i kriviènog postupka. Vrhovni državni tužilac, Ranka Èarapiæ, kazala je na kontrolnom saslušanju na skupštinskom Odboru za antikorupciju da veæ osam mjeseci èekaju odgovor na zamolnicu koju su uputili Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD). “Zamolnica je upuæena 12. aprila prošle godine i do danas našoj zamolnici nije udovoljeno. Iz SAD-a to objašnjavaju prezatrpanošæu njihovih nadležnih organa takvim zamolnicama i iz drugih država svijeta. Mi iz iskustva znamo da meðunarodna pravna pomoæ ima taj nedostatak, da je ona spora u svim sluèajevima i nekada proðe i po više godina da èak iz susjednih država nama ne stigne odgovor na zamolnicu”, rekla je Èarapiæ. Ona smatra da se u odgovoru na tu zamolnicu nalazi kljuè moguæeg rješenja "u ovom ili u onom pravcu" kada je u pitanju sluèaj Telekoma. Na pitanje poslanika Demokratskog fronta Andrije Mandiæa koliko puta je Tužilaštvo do sada insistiralo na dostavljanju dokumentacije od SAD-a, Èarapiæ je odgovorila da “nije bilo formalne urgencije”. Ona je navela i da na osnovu materijala sa kojim Tužilaštvo sada raspolaže, nema nijednog dokaza koji bi dao osnova da se protiv neke odgovorne osobe u pravcu koruptivnog ili bilo kog drugog kriviènog djela pokrene istraga i krivièni postupak. Èarapiæ je predstavila hronologiju dogaðaja i aktivnosti koje je Tužilaštvo sprovodilo od 2006 do prošle godine kada je u pitanju ispitivanje sumnji u korupciju prilikom privatizacije Telekoma. “Prve sumnje da nešto u privatizaciji Telekoma nije bilo kako treba pojavile su se u izvještaju Agencije za nadzor finansijskog tržišta Maðarske i Tužuilaštvo je odmah pristupilo provjeri tih informacija prikupljanjem neophodne dokumentacije. Tada je odluèeno da se kao jedina moguæa radnja zatraži mišljenje Komisije Ekonomskog fakulteta u Podgorici koja je vještaèila tu dokumentaciju”, objasnila je Èarapiæ. Nalaz i mišljenje Ekonomskog fakulteta je, kako je podsjetila, pokazao da u zakljuèivanju tih ugovora nije bilo sumnji na zloupotrebu. Nove sumnje su se, kako je dodala, pojavile polovinom 2010. godine kada je Tužilaštvu dostavljen finalni izvještaj nezavisne interne istrage revizorske komisije veæinskog vlasnika crnogorske telekomunikacione kompanije, Maðar /Magyar/ Telekoma. “Nova faza provjera je trajala sve do kraja 2011. godine i u tom periodu Tužilaštvo je saraðivalo sa Crnogorskim Telekomom i Upravom za spreèavanje pranja novca i finansiranje terorizm. U èitavom tom periodu bilo je dosta problema u prikupljanju dokumentacije”, poruèila je Èarapiæ. Ona je kazala da je krajem 2011. godine poèela i treæa faza, nakon objavljene informacije da je došlo do poravnanju Dojèe /Deutsche/ Telekoma, kao veæinskog vlasnika Maðar telekoma i amerièke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC). Tužilaštvo se, kako je objasnila, odmah nakon te informacije, 5. januara, obratilo ambasadi SAD-a za pomoæ u dostavljanju dokumentacije kojom raspolažu nadležni organi te države, da bi nekoliko mjeseci kasnije uputilo i zamolnicu na koju još nema odgovora. Èarapiæ je saopštila da je Tužilaštvo uporedo sa tim, uputilo zamolnicu za pružanje meðunarodne pravne pomoæi i nadležnim organima Maðarske, koji su, prije odgovora na nju, od crnogorskog Tužilaštva tražili dodatnu garanciju èuvanja podataka koji budu dostavljeni. Tužilaštvo je nakon toga dobilo dokumentaciju, kojom, kao kaže Èarapiæ, nijesu previše dobili, jer je odgovor na zamolnicu bio djelimièan. “On se sveo u principu na dostavljanje dokumentacije koju smo mi u dobroj mjeri, ili skoro sve, uspjeli da dobijemo od Telekoma i domaæih institucija. Takoðe nijesmo zvanièno obaviješteni da li Maðarska na dio naših zahtjeva neæe da odgovori ili zaista nema dokumentaciju”, kazala je Èarapiæ. Ona je rekla i da je Uprava za spreèavanje pranja novca u jednom periodu došla i do podataka o jednoj finansijskoj transakciji koja je takoðe bila sumnjiva. “To je isplata Maðar telekoma preko jedne domaæe banke i taj iznos, od nešto više od dva miliona EUR, je podignut gotovinski sa naše banke za svega nekoliko dana”, saopštila je Èarapiæ. Tužilaštvo se, kako je objasnila, povodom toga obratilo slovenaèkim nadležnim pravosudnim organima za meðunarodnu pravnu pomoæ, ali ni oni još nijesu odogovorili na tu zamolnicu. Vršilac dužnosti direktora Uprave za spreèavanje pranja novca, Vesko Lekiæ, podsjetio je da je ta institucija do sada obradila oko 13 kompanija i osam stranih pojedinaca i poruèio da æe i dalje po zahtjevu tužioca i drugih službi raditi sve u domenu njihovih ovlašæenja. Poslanik DF, Koèa Pavloviæ, poruèio je Èarapiæ da bi Tužilaštvo trebalo da otvori krivièni postupak podigne tužbu i krene sa salsušanjima, jer bi jedino tada od Maðara dobili potrebnu dokumentaciju. “Do god vi držite to u fazi tuilaèkog izviðaja to ne možete od njih dobiti”, tvrdi Pavloviæ. On je dodao da je u sluèajevima kao što je Telekom i njemu sliènim, generalni položaj Tužilaštva takav da se èeka da oni koji vode postupak dostave podatke a ako ih ne dostave crnogorska strana ima alibi zašto ništa nije uradila. “Akteri ove korupcionaške afere su ovdje u Crnoj Gori”, smatra Pavloviæ. On je podsjetio i na navode amerièkih pravosudnih organa da je nakon prodaje Telekoma potpisano više ugovora o navodnom pružanju ekspertskih ugovora o 7,4 miliona EUR. Ti su ugovori u dokumentu amerièkog pravosuða, kako je dodao, ocijenjeni kao falš ugovori, koji skrivaju stvarne ugovorne strane, od èega je jedan broj njih antidatiran. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Milutin Simoviæ, podsjetio je da se pitanjem Telekoma sredinom prošle godine bavio skupštinski Anketni odbor. “Ja sam mislio da je to bio jedan zanaèajan rad tog tijela i vjerovao sam da se ova tema potpuno apsolvirala. Posebno sam vjerovao da je inicijatorima ovakvih ideja bilo dovoljno to što su razgovarali i sa sadašnjim premijerom Milom Ðukanoviæem”, poruèio je Simoviæ. On je pitao kada æe autori takvih ideja shvatiti da su politièke manipulacije model koji je definitivno prevaziðen. Iz Uprave za spreèavanje pranja novca, su na pitanje Pavloviæa o transakciji od 2,3 miliona EUR koja je 2005. godine uplaæena na raèun Euromarket banke, kazali da su prve informacije o tome dobili u decembru 2007. “U opisu našeg posla nije da pratimo novac koji se fizièki iznosi negdje. Da se on ponovo ubacio u finansijski sistem Crne Gore mi bi ga sigurno ispratili”, rekao je Lekiæ. Poslanik DF, Andrija Mandiæ smatra da se prilikom privatizacije Telekoma “organizovana kriminalno korupcionaška grupa obogatila za 7,35 miliona EUR". On je rekao i da bi, u sluèaju da se u Crnoj Gori dokazalo ono što se dokazalo u SAD-u, do sada bio raskinut ugovor o privatizaciji Telekoma, koji bi ponovo mogao da naðe novog kupca. Mandiæ je kazao da je nezadovoljan radom Tužilaštva i Uprave i da su mogli da usmjere pažnju na osobe u Crnoj Gori koja su uèestvovala u privatizaciji. “Nije napravljen nikakav pomak ni najmanji korak u istragama od kada je formiran Anketni odbor”, rekao je Mandiæ. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Zoran Miljaniæ, rekao je da je Crna Gora prodala “zlatnu koku” - Telekom, kako bi izgradila autoput i da sama nema ni Telekom, a ni autoput. Pojedini èlanovi Odbora negodovali su zbog toga što, kako kažu, nijesu imali pristup tajnim podacima kada je u pitanju afera Telekom, kao pojedine njihove kolege. Oni su ocijenili da je sa saslušanje trebalo saèekati da se prvo naprave izmjene Zakona o pristupu tanim podacima, kako bi svi imali jednak status. Krajem prošle godine Dojèe Telekom i njegova maðarska podružnica Maðar Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona dolara u okviru nagodbe o sudskoj tužbi, u kojoj se tvrdilo da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji. SEC je optužio bivše direktore Maðar Telekoma da su dvojici funkcionera crnogorske Vlade i "sestri visokog Vladinog zvaniènika koja se bavi advokaturom" platili 7,35 miliona eura mita u procesu privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. godine. Pred Okružnim sudom u Njujorku održano je 18. januara posljednje roèište po tužbi amerièke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) protiv tri bivša direktora Maðar telekoma koji su, kako se navodi u tužbi, 2005. godine korumpirali zvaniènike crnogorske i makedonske Vlade. Sudija Okružnog suda u Njujorku, Rièard Saliven u narednom periodu æe razmotriti sve argumente koje je dobio od od predstavnika SEC-a. SEC treba da dokaže da su nekadašnji èelnici Maðar Telekoma, Elek Štraub, Tamaž Marvai i Andraš Balog, nanijeli štetu amerièkoj berzi jer su, u periodu kada se ta kompanija kotirala na njoj, iz budžeta firme potplatili neimenovane zvaniènike u dvije zemlje. (kraj) jlb