Nikšić, (MINA-BUSINESS) – Proizvode mljekara Srna i Nika iz Nikšića pritiska nelojalna konkurencija iz uvoza, pa je neophodno veće uključivanje države za bolje pozicioniranje domaće ponude na tržištu, ocijenili su njihovi predstavnici. Direktorka Mljekare Srna iz Nikšića, Zorka šljukić, rekla je agenciji Mina-business da imaju najveću paletu gotovih proizvoda u Crnoj Gori i dnevno prerađuju u prosjeku oko 20,2 hiljade litara mlijeka. Ona je kazala da bi proizvodnja mogla biti i veća, ali da to zavisi od potrošača. Srna raspolaže sa više od 30 proizvoda, a kako je navela šljukić, rade na još dva, jer polugodišnje na tržište plasiraju uvijek nešto novo, a dosta su investirali i u opremu. Govoreći o poziciji domaćih prerađivača na tržištu, šljukić je kazala da svi njihovi proizvodi pozicionirani na policama u maloprodajnim objektima pokrivaju prosječno oko 20 odsto. „Kada bi se učešće naših proizvoda na policama povećalo falilo bi nam mlijeka, što bi bilo dobro za sve u državi. To se odnosi i na fermentisane proizvode“, rekla je šljukić. Ona je navela da globalna istraživanja pokazuju da se 70 odsto potrošača opredjeljuje na mjestu kupovine i obrazložila da, ako nečeg ima više složenog na polici, da će se za kupci to prije odlučiti. ”Potrošači manje kupuju domaće proizvode, što potvrđuju podaci koliko se uveze hrane u Crnu Goru i koliko se hrane kod nas proizvede”,rekla je šljukić. Kada je riječ o zastupljenosti domaćih mlječnih proizvoda u ugostiteljskim objektima u Crnoj Gori, šljukić je kazala da nijesu zadovoljni i navela da ugostitelji, uglavnom, traže nižu cijenu, što ne može da se ispoštuje ukoliko se akcenat stavlja na kvalitet, kao što to radi Srna. „Ne možete da napravite kvalitetan proizvod bez kvalitetne sirovine i neophodnih komponenti“, rekla je šljukić. Prema njenim riječima, Srna je prije tri – četiri godine imala višak i izvozila mlijeko u Srbiiju i Bosnu i Hercegovinu, a u sličnoj poziciji bile su i druge mljekare, što je teška situacija. „Da bismo se riješili viška, a sačuvali farmere i pomogli im, gubili smo u tim godinama po litru, čak po devet centi. Nije to bio kratak period, već po pet-šest mjeseci, ali smo željeli da sačuvamo farmere i da imamo sirovinu, jer bez nje je nezamislivo imati fabriku. Mljekara Srna ima dosta senzibiliteta prema primarnim proizvođačima, jer znamo koliko je težak život na selu“, rekla je šljukić. Taj višak, kako je objasnila, bio je prouzrokovan sve većim pritiskom multinacionalnih sistema na tržište Crne Gore koje je veoma otvoreno. „Pritisak je i dalje prisutan i nelojalna konkurencija, a problem je što potrošači ne žele da prepoznaju i shvate da je ogromna prednost kupovina domaćeg proizvoda. Dovoljno je navesti svježinu domaćeg proizvoda, zbog njegove blizine do potrošača”, ukazala je šljukić. Ilustrujući podacima da uvozni proizvodi moraju da se transportuju minimum 700 kilometara, pa čekaju carinjenje, skladištenje, dopremu do maloprodjnih objekata, ona je istakla da, ako potrošači žele da im proizvod koji kupuju bude kvalitetan, moraju da znaju da put od njive do trpeze mora biti kratak. šljučić je podsjetila da su Ministarstvo poljoprivrede i Privredna komora prošle godine pokrenuli kampanju u cilju promocije domaćih proizvoda, i navela da to za sada nije dovoljno, jer je riječ o procesu na kome treba raditi i još više uključiti javnost. Dobar primjer je, istakla je šljukić, prodajni odnos pasterizovanog svježeg i dugotrajnog mlijeka, što ”ne treba puno objašnjavati, ukoliko bilo ko ima dodira sa primarnom proizvodnjom”. ”Zna se koliko mlijeko može da se čuva nakon muže i koliko se mora biti pažljivo u njegovoj obradi. Mi izjutra otkupimo mlijeko od farmera i do 12 sati je ta sirovina prerađena, dva sat nakon toga se pakuje, a sjutradan je na tržištu i rok trajanja je od tri do četiri dana. To je pokazatelj da je mlijeko svježe i da se radi na niskoj pasterizaciji i tako se kod mlijeka ne ubijaju korisne bakterije”, objasnila je šljukić. Prema njenim riječima, dugotrajno mlijeko ne mora da se čuva u vitrinama na temperaturi od četiri do osam stepeni, već na 25 stepeni, a rok trajanja je tri od šest mjeseci, što dovoljno govori. ”U Crnoj Gori i pored toga sve više potrošača kupuje dugotrajna mlijeka, koja nijesu prirodna, i poslednjih pet do šest godina ne može da se zaustavi pad pasterizovanog mlijeka. Vjerovatno je ljudima praktičnija za korišćenje ambalaža dugotrajnog mlijeka, od kesica u kojima se pakuje pasterizovano mlijeko i što ga ne moraju prokuvavati. Nadam se da će, ipak, shvatiti u kojoj je prednosti svježe pasterizovano mlijeko”, rekla je šljukić. Mljekara Srna ima oko 500 kooperanata na području Opština Nikšić, Danilovgrad i Ulcinj, a očekuju skok od jedne do tri tone mlijeka dnevno u domaćem otkupu, jer se, kako je navela šljukić, u proljećnim mjesecima više proizvodi na farmama. I direktor Mljekare Nika, Tadija šljukić, ukazao je da bi proizvodni kapaciteti bili u potpunosti iskorišćeni treba da svi rade u lancu, počev od mljekara, potrošača, maloprodajnih objekata, institucija sistema. ”Jedino tako ćemo više vjerovati sopstvenim proizvodima. Problem crnogorskih proizvođača je što su njihovi proizvodi nedovoljno pozicionirani u prodaji”, rekao je šljukić. Prema njegovim riječima, domaćim proizvođačima neophodna je pomoć u boljem pozicioniranju na tržištu Crne Gore i jačanju konkurentnosti. ”Sa nelojalnom konkurencijom iz uvoza je veoma teško. Proizvođači iz Srbije i BiH su u prednosti, jer je kod njih oko 30 odsto mlijeko u otkupu jeftinije”, pojasnio je šjukić. On je ukazao da su evidentni viškovi mlijeka u regionu i naveo primjer jednog od inostranih proizvođača čiji su proizvodi stalno na akciji, a njegova zastupljenost u prodaji je od 50 do 65 odsto. ”Na tržištu se borimo isključivo kvalitetom, a to je veoma teško”, naglasio je šljukić. Nika je mljekara sa najvećim kapacitetom prerade i proizvodnje u Crnoj Gori koja sada ima oko 170 kooperanata a, kako je najavio šljukić, planiraju proširenje otkupa i na susjedne sjeverne opštine. (kraj) mpa/nim