Tirana, (MINA) – Sve države koje pretenduju članstvu u Evropskoj uniji (EU) moraju promijeniti način na koji tretiraju zatvorenike, ocijenjeno je na otvaranju konferencije o sprječavanju torture koja se održava u Tirani, i poručeno da niko ne može biti lišen osnovnih ljudskih prava. Predstvanik Delegacije EU u Albaniji, Jan Rudolf, pojasnio je da je projekat baziran na davanju relevantnih informacija zatvorenicima vezano za njihova prava. “Projekat je baziran na davanju besplatnog pravnog savjeta, monitoringu i dokumentovanju primjera torture i nezakonitog ponašanja u zatvorima kroz zajednički rad sa nadležnim instutucijama”, pojasnio je Rudolf. On je rekao da će ovaj projekat povećati upotrebu alternativnih sankcija i poboljašti strukturu programa za rehabilitaciju i resocijalizaciju zatvorenika. Rudolf je istakao da je bitan način na koji se država ophodi prema zatvoreniku koji je lišen slobode. “Država će pokazati visok nivo humanizma ako ljudima koji su lišeni slobode iskažu poštovanje prema njihovim osnovnim ljudskim pravima. Niko nikad ne treba biti lišen svojih fundamentalnih ljudskih prava”, istakao je Rudolf. On je poručio da sve države koje su na putu ka EU i kandidati za tu organizaciju, moraju da promijene uslove u zatvorima kao i način na koji tretiraju zatvorenike i pritvorene, jer je to dio međunarodnih obaveza. “Zatvor ne mora biti samo mjesto u kojem će zatvorenik provesti vrijeme u izvršenju svoje kazne, već način na koji će ga pripremiti za povrataka u društvo”, kazao je Rudolf. On je ponovio da je EU posvećena podršci svim kanadidatima na putu reformi u tom kontekstu. Predstavnik Albanskog rehabilitacionog centra za trauma i torturu (ARCT), Adrian Kati, kazao je da se tortura ispoljava u više različitih oblika. Prema njegovim riječima, borbu protiv torture treba da prati i mijenjanje svijesti. “Borba protiv mentaliteta je jedna od najtežih stvari”, ocijenio je Kati. On je naveo da je tortura u Albaniji na najvećem nivou u Evropi i da ona traje 40 godina. Kati je dodao da je ARCT počeo sa radom 1994. godine i da su do danas pokušali da odgovore izazovu nekažnjivosti i da se bore protiv torture. “Podigli smo mnogo mehanizama za sprječavanje torture, pokrenuli smo monitoring i naš rad je preoznat ne samo u zemlji, već u međunarodnim institucijama”, rekao je Kati. On je dodao da su pomoć i podrška Evropske deligacije od izuzutnog značaja na tom putu kao i na ostalim poljima. Režiser dokumentarnog filma "Načini torture", koji je prikazan na otvaranju konferencije, Nikola Vukčević, rekao je da je na filmu rađeno oko godinu i to u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji. “Drago mi je što sam bio dio ovakvog projekta jer u njemu postoji angažovanost, emocija i priča i mi smo se trudili da to uradimo na najbolji mogući način”, rekao je Vukčević. On je pojasnio da struktura filma nije identična u svakoj državi, jer je to pojava o kojoj gotovo niko ne želi da govori. “Žrtve torture najčešće imaju problem koji se krije u njima, prošli su kroz određene instance sudskih postupaka, još jednom sve proživljavali i gotovo svi imaju vrlo loše iskustvo zbog čega im i nije drago da pričaju o tome, jer su se suočili po ko zna koji put sa nedjelotvornošću”, rekao je Vukčević. On je naveo da tortura više nijesu samo batine i ožiljci već mnogo drugih stvari o kojima film priča. Konferenciju, koja je počela danas, organzuju Inicijativa mladih za ljudska prava (YIRH) Crne Gore, ARCT, YIRH Srbije uz podršku međunarodnog rehabilitacionog savjeta za žrtve torture iz Danske. (kraj) zor/gop