Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nijedan proizvođač tokom prošle godine Ministarstvu ekonomije nije prijavio damping sa zahtjevom da se pokrene postupak ispitivanja, saopšteno je iz tog Vladinog resora. “U skorijem vremenskom periodu prijavljeno nam je svega nekoliko slučajeva vezanih za cijene uvoznih proizvoda. Problemi su se prvenstveno odnosili na cijene brašna, a tokom 2009. godine identifikovan je problem koji se ticao plasmana određenih začina na tržištima potpisnica CEFTA”, kazali su Pobjedi predstavnici Ministarstva. Oni su dodali da su analize, koje su rađene u tom periodu, pokazale da nije bilo osnova za uvođenje kontramjera, o čemu su proizvođači i obaviješteni. Crnogorski proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda saopštili su ranije da strani proizvođači na nekorektan način osvajaju tržište i uništavaju domaću proizvodnju, kao i da je to damping. Pobjeda je ranije pisala da litar hrvatskog mlijeka Dukat u toj državi košta 82 centa, a u marketima Roda u Crnoj Gori 55 centi. Mortadelu Pik Vrbovec hrvatski potrošači plaćaju 8,4 EUR, dok je Crnogorci mogu kupiti po skoro tri EUR manjoj cijeni. Srpski potrošači mlijeko Kravica od pola litra kupuju za 77 centi, dok je cijena u Crnoj Gori 59 centi. Carneksova slaninu u marketima u Crnoj Gori košta 4,99 EUR, dok je, recimo, u Idei na srpskom tržištu njena cijena 5,99 EUR. Maslac Biser u Crnoj Gori košta 1,85 EUR, a u Srbiji 2,13 EUR. Za razliku od proizvođača, ekonomski analitičari smatraju da niže cijene uvoznih proizvoda na crnogorskom tržištu ne moraju značiti damping. Ukazivanja na damping bez ozbiljne analize i dokaza može, kako upozoravaju analitičari, najprije navesti na sumnju da je posrijedi prikriven zahtjev za oživljavanje državnog protekcionizma, što u suštini nije ništa drugo do zahtjev za vraćanje na staro, a u međuvremenu smo potpisali dokumente o liberalizaciji trgovine i postali članovi najznačajnijih organizacija. Iz Ministarstva ekonomije podsjećaju da kad je u pitanju spoljna trgovina, a imajući u vidu članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i sporazume o slobodnoj trgovini, Crna Gora ima mogućnosti da reaguje u granicama dozvoljenog međunarodnim pravilima. “Neophodan preduslov je da privreda dostavi detaljne informacije” kazali su iz Ministarstva i podsjetili da i oni mogu reagovati po službenoj dužnosti. Uvođenje antidamping, kompenzatornih i mjera zaštite od prekomjernog uvoza regulisane su Zakonom o spoljnoj trgovini i uredbom za njegovo sprovođenje. Pored toga, imajući u vidu članstvo u STO, ali i pristupne pregovore za učlanjenje u EU, Crna Gora je obavezna da poštuje i odredbe sporazuma STO i propisa EU. “Prema Zakonu o spoljnoj trgovini izuzetno, ako postoji dovoljno dokaza o dampingu, odnosno subvenciji, šteti i uzročnoj vezi, nadležni organ može da pokrene postupak ispitivanja po službenoj dužnosti. Nezavisno od toga proizvođači bi trebalo da nas zvanično informišu o problemima sa kojima se susreću i, naravno, da dostave sve potrebne podatke, a mi ćemo reagovati”, objasnili su iz Ministarstva. (kraj) nar