Podgorica, (MINA) - Predsjednika Upravnog odbora Udruženja boraca ratova od 1990. Godine Radan Nikoliæ dao je zamjeniku specijalnog tužioca Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zloèina izjavu u vezi "zarobljavanja, muèenja i likvidacije 14 rezervista bivše JNA iz Crne Gore u splitskom logoru Lora". U saopštenju Udruženja navodi se da je Nikoliæ zamjeniku specijalnog tužioca dostavio detaljnu pisanu izjavu i drugu dokumentaciju kojima se ukazuje na okolnosti zarobljavanja, muèenja i likvidacije 14 rezervista bivše JNA iz Crne Gore. Navodi se da je Nikoliæ u izjavio ukazao i na okolnosti pronalaženja i identifikaciju njihovih posmrtnih ostataka i „brojne svjedoke ratnog zloèina koji su nad njima izvršili pripadnici hrvatskih oružanih snaga u splitskom logoru «Lora» i Hercegovini 1992. Godine“. „U izjavi je navedeno da su posmrtni ostaci 12 rezervista iz nikšiæko-šavnièke grupe, poslije izmještenja sa mjesta zloèina i nejmanje tri premještanja na druge lokacije, zvanièno pronaðeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, u periodu od 1993 do 2006. godine“, kaže se u saopštenju. Nikoliæ je naveo i da je jedna osoba iz te grupe, Luka, Adžiæ iz Nikšiæa, uz posredstvo Meðunarodnog crvenog krsta, zajedno sa grupom logoraša iz «Lore» razmijenjen poèetkom avgusta.1992. godine kod Nemetina, ali da je od posljedica zlostavljanja u «Lori», ubrzo potom preminuo. „Posmrtni ostaci drugog lica iz iste grupe Miloša Perunoviæa iz Nikšiæa još nijesu pronaðeni“, naveo je Nikoliæ. On je posebno ukazao da se glavna dokumentacija o navedenim okolnostima i svjedocima ratnog zloèina nad pripadnicima Nikšiæko-šavnièke grupe nalazi kod Komisije za nestala lica Vlade Srbije i da tu dokumentaciju treba da zatraži i preuzme Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore. Nikoliæ je izrazio uvjerenje da izjava i druga dokumentacija koju je dao sadrži dovoljno informacija za postupanje Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore. „Kako bi se, kontaktom sa u izjavi naznaèenim organizacijama i pojedincima i državnim tužilaštvima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, saèinila valjana dokumentacija na osnovu koje bi se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, poslije 17 godina od poèinjenog zloèina nad ratnim zarobljenicima iz nikšiæko-šavnièke grupe u splitskom logoru «Lora», Duvnu i istoènoj Hercegovini 1992. godine, konaèno pokrenula istraga“, zakljuèuje se u saopštenju. (kraj) žug