Nikšić, (MINA-BUSINESS) – Siva ekonomija i nelojalna konkurencija u velikoj mjeri otežavaju poslovanje privrede u Crnoj Gori, ocijenio je direktor Instituta crne metalurgije (ICM) u Nikšiću, Ranko Nikolić. On je agenciji za Minu-business kazao da na tržištu mora biti presudan kvalitet i kompententnost, koju prate dobijene akreditacije za određene oblasti, a potom prihvatljiva cijena, jer je to u interesu kompanija, bezbjednosti zaposlenih i države u cjelini. „Evropska unija (EU) je još 2008. godine, kako bi se izborila sa sivom ekonomijom, donijela Rezoluciju Evropskog Parlamenta i Savjeta kojom su definisali da je akreditacija najpouzdaniji dokaz kompetentnosti. Ta Rezolucija stupila je na snagu 1. januara 2010. godine za sve članice EU, kao i one koje su na pristupnom putu“, naveo je Nikolić. On je istakao da je veoma nezadovoljan kako donosioci odluka u državi neodgovorno postupaju kada je u pitanju primjena te Rezolucije. „Rijetki su primjeri da su određene firme ili donosioci odluka na državnom nivou predvidjeli akreditacije kao najpouzdaniji dokaz ispunjavanja kompententnosti“, ustvrdio je Nikolić. Prema njegovim riječima, u praksi se nerijetko dešava da se nekoliko akreditovanih tijela za ocjenu usaglašenosti prijavi na javne pozive ili tendere, kao što je ICM, Centar za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice i još nekoliko institucija koje su uložile puno materijalnih i kadrovskih resursa za akreditaciju, a desi se da pobijedi firma koja je ponudila najnižu cijenu. Takve firme, kako je kazao Nikolić, često imaju jednog ili eventualno dva – tri zaposlena, a nerijetko nemaju odgovarajuće inženjere iz određenih specijalističkih oblasti, bez kojih se ne može kvalitetno i u roku izvršio traženi posao. „U toj situaciji osjećate se rezignirano, jer Institut, naprimjer, ima 22 diplomirana inženjera raznih specijalnosti, za čiju obuku ulažemo značajna sredstva. Imamo zaposlene i sa najvišim akademskim zvanjima magistra i doktora nauka“, rekao je Nikolić. Kadar ICM, kako je naveo, stalno ide na dopunske obuke da bi povećali znanje, a oprema koju posjeduje je izuzetna i redovno se etalonira da bi uspjeli da održe akreditaciju. ICM ima i četiri akreditovane laboratije sa oko 100 akreditovanih metoda, kao i sertifikovan sistem menadžmenta kvaliteta prema standardu 9001, za šta je neophodno ulagati velika sredstva. Nikolić je te podatke potkrijepio primjerom da neke djelove opreme moraju slati i u Veliku Britaniju na etaloniranje, što dovoljno kazuje koliki su troškovi. „Cilj nam je da dokažemo da imamo kompetentnost, opremu koja se redovno servisira prema planu etaloniranja i ljudske resurse. A potom se sa velikim entuzijazmom javimo na tender, prije čega angažujemo najbolje resurse koji rade naporno da pripreme aplikaciju, i ostanemo bez posla“, navodi Nikolić. Obrazlažući šta presuđuje u odabiru ponuđača, on navodi situaciju u kojoj je, na primjer, ponuđena cijena na javnom tenderu oko 20 hiljada EUR, dok je nekoliko akreditovanih tijela za ocjenu usaglašenosti dalo ponudu oko 18 hiljada. „Tada se pojavi #padobranac# koji ponudi dvostruko nižu cijenu i mi stručni budemo eliminisani sa javnog poziva, što je nedopustivo. To generiše i druge probleme i dovodi preduzeća u državnom vlasništvu do otežanog poslovanja i iskazivanja gubitaka zbog nelojalne konkurencije koja polako, ali sigurno guši sve nas u većinskom državnom vlasništvu“, kazao je Nikolić. Problem je, kako je naveo, i što privatne firme od Investiciono–razvojnog fonda (IRF) dobijaju povoljne kredite, dok Institut do sada nije dobio ni jedan EUR, jer prema ranijem obrazloženju, ne zadovoljavamo neke kriterijume, zato što je u državnom vlasništvu. „Nadam se da će se ta praksa u narednom periodu promijeniti i da ćemo i mi, ravnopravno, kao privatne firme, imati mogućnost da konkurišemo za te povoljne kredite kako bi obnovili svoje proizvodne i uslužne resurse sa neophodnom opremom. Za sada nam preostaje samo da ukazujemo na takvu nedopustivu situaciju“, rekao je Nikolić. Ukoliko bi se na javnim pozivima–tenderima, kao uslov navela obaveznost akreditacije kao najpouzdanijeg dokaza kompententnosti, Nikolić je siguran da bi to natjeralo mnoge firme iz nelojalne konkurencije da se transformišu, uposle mlade stručnjake raznih specijalnosti, „što bi uslovilo smanjenje nezaposlenosti, a možda bi se i cijene podigle do nivoa prihvatljivog i za privredu, građane i državu“. Na pitanje koliko često se susreću na tržištu sa takvim problemima, Nikolić je kazao da je to veoma česta situacija i naveo slučaj jednog državnog preduzeća koje je, najprije kao uslov javnog poziva, zatražilo obavezan sertifikat o akreditaciji, ali na žalbu jednog od ponuđača koji to nije imao, taj kriterijum je izostao. „Rezulat je, po nepisanoj ustaljenoj praksi, da Institut nije prošao, ni dobio posao na javnom pozivu“, rekao je Nikolić. Kao pozitivan primjer, prvi čovjek ICM naveo je Elektroprivredu Crne Gore i predsjednika Odbora direktora tog preduzeća, Đoka Krivokapića, koji je na zvaničnom sastanku saopštio da mu je veoma bitan stav da posao dobiju najbolji i u čije se rezultate ispitivanja mogu u cjelosti pouzdati, kako ne bi kasnije morali rješavati eventualne probleme koji proizilaze iz nedovoljne stručnosti. „U sadašnjoj situaciji kada u energetskom sektoru imamo velike investicije neophodno je da realizaciju prate stručnjaci iz odgovarajućih kompanija koje će kontrolisati da sve uloženo i urađeno bude po najvećim evropskim i međunarodnim standardima. Cilj je da se dobiju postrojenja koja će pouzdano raditi, biti bezbjedna za zaposlene i doprinositi državi. Nadam se da će takvih primjera biti sve više“, rekao je Nikolić. Nadu da će situacija početi da se mijenja, kako je saopštio, daje sastanak privrednika sa premijerom Duškom Markovićem u Privrednoj komori krajem decembra, kada je ukazano na veliki problem sive ekonomije ili nelojalne konkurencije. Nikolić je rekao da su pokrenuli i priču oko izmjene Zakona o javnim nabavkama, uz predlog da ne može biti preovlađujuća na tenderu najmanja ponuđena cijena, nego da se ponuđači moraju znatno objektivnije sagledati i da jedan od kriterijuma za dobijanje posla mora biti kompententnost, koja se dokazuje akreditacijom u određenoj oblasti. „To EU primjenjuje već deceniju, dok se mi još grčeviti borimo da dokažemo donosiocima odluka u Crnoj Gori da je to u interesu, prije svega njih i njihovih državnih, javnih preduzeća, agencija i drugih“, ukazao je Nikolić. Pokušavaju da dokažu, kako je naveo, da najbolji ponuđač bude onaj koji ima najbolje ljudske i materijalne resurse, najbolju opremu koju redovno servisira i ima najpovoljniju cijenu, u koju je sve to uključeno. „To bi bila korektna tržišna utakmica, u kojoj bi se eliminisali oni čiju cijenu ne prati i kompententnost, odnosno kvalitet. Zbog toga smo kroz određene odbore u Privrednoj komori i na njenoj Skupštini, nedavno održanoj, inicirali da se takav predlog uputi zakonodavcu kako bi u izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama bio uvršten“, kazao je Nikolić. (kraj) mpa/gop