Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Otvaranje novih radnih mjesta u turizmu, povećanje broja ležajeva u hotelima i turističkim naseljima i realizacija ukupnih novih investicija od 13 do 15 milijardi EUR, neki su od ciljeva predloženog Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. Direktor Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Olivera Brajović, kazala je da temelj budućeg razvoja obalnog područja treba da bude razvoj turizma uz razvoj mediteranske poljoprivrede. „Kontinuirano povećanje učešća hotela u ukupnom smještaju i podizanje njegovog kvaliteta u privatnim kućama i apartmanima uz opadanje njihovog učešća u ukupnom smještajnom kapacitetu, treba da doprinese poboljšanju strukture i kvaliteta smještajne ponude u Crnoj Gori i produženju turističke sezone“, rekla je Brajović na konferenciji za novinare povodom izrade Prostornog plana. Akcenat je, kako je navela, stavljen na razvoj visokokvalitetnog turizma koji je usmjeren na uži obalni pojas. „Udio smještaja mjerenih brojem ležaja u hotelima i turističkim naseljima u 2011. godini je bio 21 odsto, a predviđenim planskim dokumentom treba da se poveća na 55 odsto. Udio privatnih kuća i apartmana sa sadašnjih skoro 80 odsto smanjio bi se na manje od 45 odsto“, kazala je Brajović. Ona je navela da tim planskim dokumentom treba da se stvore uslovi za otvaranje između 13 i 18 hiljada novih radnih mjesta u turizmu i skoro duplo više u neturističkim djelatnostima, ali koje su indukovane turističkom djelatnošću i povezane sa turizmom. „što se tiče investicija one su predviđene u iznosu od 13 do 15 milijardi EUR od čega je skoro polovina namijenjena investicijama u nove smještajne objekte. Sve to bi trebalo da dovede do povećanja turističke potrošnje koja bi bila na nivou oko tri milijarde EUR ukupno godišnje“, saopštila je Brajović. Prema njenim riječima, ostvarivanje tog nivoa turističke potrošnje uz povećano korišćenje turizma za plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda, trebalo bi da ima efekat na bruto dodanu vrijednost Crne Gore, koja bi zbog toga trebalo da bude povećana četiri do pet puta. „Cilj planskog dokumenta je razvoj turizma kroz sve njegove oblike sa naročitim akcentom na razvoj hotelijerstva i integrisanih rizorta kao ključnih pokretača novog investicionog ciklusa“, dodala je Brajović. Plan se donosi za period do 2030. godine i usvaja ga Skupština Crne Gore. Direktor Direktorata za planiranje prostora u Ministarstvu, Dragana ÄŒenić, saopštila je da je prvi put u planskom dokumentu koji tretira obalno područje ucrtana linija odmaka. “To je linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu”, objasnila je ÄŒenić. Plan, kako je dodala, osim toga propisuje da u širem obalnom pojasu od hiljadu metara, u odnosu na liniju obale u izdvojenim građevinskim područjima, nije dozvoljena nova stanogradnja već isključivo izgradnja u svrhu turističke i privredne djelatnosti. “Plan je propisao smanjenje građevinskog zemljišta sa 23 hiljade hektara na 13 hiljada hektara, odnosno smanjenje sa 15 odsto na devet odsto”, rekla je ÄŒenić. Javna rasprava o predloženom planskom dokumentu već je jednom produžavana i završava se u subotu. ÄŒenić je saopštila da su se od vlasnika zemljišta tokom javne rasprave mogli čuti komentari kako se tim planom preko noći oni osiromašuju, jer je dokumet predvidio zelene površine tamo gdje su oni željeli da grade. “Vlasnici koji su u prethodnom periodu stekli pravo da grade i dobili građevinske dozvole to mogu i dalje da učine i u tom smislu plan ne predstavlja ograničenja. To se odnosi na one koji će do usvajanja plana steći to pravo. Međutim, oni koji nijesu iskoristili datu mogućnost treba da znaju da se planovi ne donose sa idejom da se nikada ne mijenjaju”, rekla je ÄŒenić. Ona je navela da se planom predviđa zaštita Solane “Bajo Sekulić”. Predstavnik Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP), koji je obrađivač Plana, Svetlana Jovanović, rekla je da se radi o važnom planskom dokumentu, najvažnijem na nivou države. “Primorski region je apsolutno područje od kojeg zavisi budući razvoj države. Područje zahvata područje šest opština, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, bez područja nacionalnih parkova”, kazala je Jovanović. Ona je navela da ipak postoji niz problema koje treba rješavati. “Plan uvodi neke novine vezano za indikatore koji se primjenjuju u planiranju koji su nedostajali u prethodnoj planskoj dokumentaciji. Cilj je da se iskorišćenost prostora podigne na viši nivo, odnosno da ono što planiramo to i izgradimo”, objasnila je Jovanović. Ona je dodala da bi, kada bi se izgradilo sve što je planirano kroz važeću plansku dokumentaciju, to značilo da do 2030. godine treba da se izgradi dvostruko više nego što su sve generacije do sada izgradile. “Ono što imamo sada na primorju je da su otvorena građevinska područja, bez infrastrukturne opremljenosti i bez dovoljnih pratećih društvenih servisa”, kazala je Jovanović. Prema njenim riječima, osim građevinskih područja plan sadrži i koncept razvoja privrede i turizma, kao i sve aspekte zaštite. Jovanović je rekla da obrađivač plana očekuje da u javnoj raspravi pristigne dosta primjedbi i sugestija. (kraj) jlb/nar