• srijeda, 23 jul 2025

Novi šef BIA mogao bi posegnuti za revanšizmom

Novi šef BIA mogao bi posegnuti za revanšizmom
Beograd, (MINA) - Privoðenje Radeta Bulatoviæa u akciji Sablja nema prevelikog znaèaja u pogledu njegovog imenovanja za šefa Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), jer protiv njega nije pokrenut postupak, kazao je danas beogradski advokat Božo Preleviæ. Vlada Srbije imenovala je za novog šefa BIA Radeta Bulatoviæa, koji je bio savjetnik za bezbjednost Vojislava Koštunice, dok je obavljao funkciju predsjednika SR Jugoslavije. Bulatoviæ je uhapšen tokom akcije Sablja, jer je bio osumnjièen za udruživanje radi neprijateljske djelatnosti. Teretio se za susrete sa Miloradom Lukoviæem Legijom i Dušanom Spasojeviæem Šiptarom, prije ubistva premijera Zorana Ðinðiæa. Nakon poricanja krivice, osloboðen je kriviène odgovornosti na osnovu, kako je obrazloženo, odgovarajuæih zakonskih razloga. ”Pretpostavljam da bi bila podignuta optužnica protiv Bulatoviæa, da su imali nešto znaèajno. Tužilac nije podigao nikakvu optužnicu i to je problem prethodnih vlasti”, rekao je Preleviæ Radiju B92. On smatra da imenovanjem Bulatoviæa, Demokratska stranka Srbije hoæe da preuzme odgovornost za sektor bezbjednosti. “Ima aspekata koji govore u prilog da je možda bolje da to ne budu ljudi iz iste stranke, ali, sa druge strane, ima jako mnogo aspekata koji govore da ako nijesu iz iste stranke, nastaje sukob dvije grupacije i prebacivanje odgovornosti sa jedne na drugu”, kazao je Preleviæ. Novinar nedjeljnika Vreme Miloš Vasiæ smatra da bi funkciju šefa BIA trebalo da obavlja profesionalac, koji iznutra poznaje funkcionisanje tog mehanizma. “Radi se o specifiènom zanatu, za koji se traži profesionalac od integriteta. Ko ne poznaje taj zanat, ostao bi lak plijen manipulantima iznutra”, rekao je Vasiæ i dodao da okolnost da je Bulatoviæ bio pritvaran za vrijeme akcije Sablja, povlaèi za sobom i sumnju na revanšizam. On je istakao da se i u ovom sluèaju dokazuje fascinacija politièara u Srbiji tajnim službama i policijom. “Ne vidim èemu fascinacija tajnim službama nakon petog oktobra i konaènog preuzimanja vlasti iz januara i februara 2001. godine. Te službe treba da služe onome što su njihovi bazièni prioriteti, zakljuèio je Vasiæ. (kraj) tmi/mrd