• četvrtak, 24 jul 2025

Novi rekordi monetarnih pokazatelja

Novi rekordi monetarnih pokazatelja
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Svi crnogorski monetarni indikatori nastavili su rast i u oktobru, zabilježivši maksimalne iznose od kad se prate posmatrane serije podataka, uz visoke desetomjeseène i godišnje stope rasta, navedeno je u najnovijem izvještaju glavnog ekonomiste Centralne banke Crne Gore (CBCG). Prema izvještaju za period od januara do novembra, novèana masa u najširem smislu, koju èine oroèeni i depoziti po viðenju uz procijenjeni iznos gotovine u opticaju, dostigla je rekordnih 785,1 miliona EUR, gotovo polovinu više nego na kraju oktobra prošle godine. Za razliku od prethodne dvije godine, kada je novèana masa rasla po prosjeènoj mjeseènoj stopi od 0,2, odnosno jedan odsto, ovogodišnja je dostigla 3,9 odsto. »Intenzivniji prosjeèan rast u ovoj godini voðen je visokim mjeseènim poveæanjem koji je novèana masa ostvarila u martu, od 24,5 odsto, usljed porasta oroèenih depozita nakon priliva novca od privatizacije Telekoma na raèun Vlade kod CBCG«, objašnjeno je u izvještaju. Banke su na kraju oktobra na osnovu kredita potraživale 357,5 miliona EUR na osnovu odobrenih kredita, 27 odsto više nego krajem prošle godine. Èak èetiri petine tog novca pozajmili su privatna preduzeæa i graðani. Pri tom je zaduženje privatnih preduzeæa kod banaka uveæano za više od èetvrtine u odnosu na isti period prošle godine, a stanovništva za gotovo polovinu. Državne kompanije i javne organizacije su u poreðenju sa oktobrom prošle godine poveæale zaduživanje za 62, odnosno 39 odsto, opštine ga gotovo utrostruèile, a državni fondovi poveæali èak èetiri puta. Jedini koji su u posmatranom periodu smanjili nivo svog zaduživanja su Vlada i preduzetnici, za 46 i 28 odsto. Od oktobra prošle godine, ukupni depoziti u banke poveæani su za 55 odsto na 414,7 miliona EUR. Èak 70 odsto tog iznosa bankama su povjerili graðani i preduzeæa, uz godišnje stope rasta od 116 i 35 odsto. Veæinu novca povjerenog bankama èine ulozi po viðenju, a u oroèenim dominiraju oni na rok do godine. Privreda ima gotovo dva puta više uzetih kredita nego uloga u bankama, a finansijske institucije pet, dok su kod graðana, Vlade i fondova ulozi nadmašili pozajmljene iznose. (kraj) anf/kmh