Beograd, (MINA-BUSINESS) - Bivše jugoslovenske republike nastavljaju bitku za neraspodijeljenu imovinu, a naredni sastanak sukcesora mogao bi biti održan u maju. Pomoænik ministra finansija Bosne i Hercegovine, Zenit Keliæ, rekao je beogradskom Blicu da æe uputiti predlog zemljama sukcesorima da se sastanak predstavnika održi u maju. Veæ ranije je dogovoreno da to bude u Sarajevu. Bivše èlanice Jugoslavije spore se oko novca na raèunima stranih banaka, imovine, zemljišta, ambasada, stanova, penzija, dugova i arhiva. »Na posljednjem sastanku održanom prije šest mjeseci u Beogradu dogovoreno je da se prije zakazivanja sastanka prvo usaglasimo o dnevnom redu kako se ne bi oko toga sporili i prouzrokovali opstrukciju za pregovaraèkim stolom. Dnevni red, kao ni poziv za sastanak još nijesam dobio«, kazao je šef pregovaraèkog tima za pitanja sukcesije Vlade Srbije, Gašo Kneževiæ. Šta bi ovaj sastanak mogao donijeti, još nije poznato, ali, kako navodi Blic, nema sumnje da æe se za pregovaraèkim stolom naæi gotovo sva do sada otvorena pitanja. »Jasno je da bi svaka od èlanica eks Jugoslavije željela raspravu o stavkama u kojima se od nje ne traži ništa, a od koje sama profitira«, piše list. Jedno od otvorenih pitanja je raspodela diplomatsko-konzularnih predstavništava. Do sada je, prema informaciji Blica, podijeljeno tek pet ambasada, po jedna svakoj od bivših republika, od oko 100 koliko je pripadalo bivšoj Jugoslaviji. Za 42 ambasade postoji rješenje, ali i dalje nijesu podijeljene, dok za preostale još nema ni rješenja. Srbija zastupa stav da je njena i imovina njenih graðana i preduzeæa daleko veæa u drugim republikama od njihove imovine u Srbiji. Meðu njima, najveæa je vrijednost imovine u Hrvatskoj èiji su vlasnici graðani, a veliku vrijednost imaju i srpska preduzeæa u vidu odmarališta. »Za Hrvatsku, ali i Sloveniju, ovo pitanje je rak-rana«, ocjenjuje Blic. Bosna i Hercegovina traži svojih oko 40 miliona USD, od ukupne sume od oko 220 miliona sa raèuna stranih banaka. Osim toga, u toj zemlji nekoliko desetina hiljada deviznih štediša èeka povrat svog novca od ljubljanske i beogradske Invest banke. Iako novac još nije dospio na raèune BiH, tamo se otvara pitanje kako ga raspodijeliti - na državu ili entitete. »Ne pregovaramo sa Republikom Srpskom, veæ sa BiH i to kako æe novac kada bude uplaæen raspodijeliti, nije naša stvar«, kažu u Beogradu. Dogovor o raspodjeli novca bivšim republikama postignut je još 2005. godine, ali BiH se žali da nema isplate do danas. Ona traži i imovinu èiji je vlasnik u Hrvatskoj i Srbiji. Procjenjuje se da oko 150 kompanija BiH ima 350 nekretnina u Srbiji, a veæina je, kako tamo tvrde, smještena na atraktivnim lokacijama. Pominje se da je vrijednost imovine ovih preduzeæa u Srbiji oko 1,8 milijardi maraka. Šipad komerc, Energoinvest i Agrokomerc su meðu kompanijama koje imaju najviše objekata u Srbiji. BiH ne odustaje od raspodele diplomatskih predstavništava, baš kao ni Hrvatska. Meðu prioritetnim pitanjima Hrvatske jeste i postizanje aranžmana o podjeli vojne imovine i kao kod BiH - novac na raèunima nekadašnje Narodne banke Jugoslavije. »Pitanje vojne imovine je završeno«, tvrde u Beogradu. Meðutim, iz Zagreba kažu da je vojna imovina podijeljena prema principu jaèeg, što ne dolazi u obzir. Tamo kažu da teritorijalna raspodjela vojne imovine ne može biti sve i da ne pristaju na ignorantski stav prema pokretnoj imovini, avionima, tenkovima i ostalom naoružanju, za koju tvrde da je iznijeta iz Hrvatske i preneta u Srbiju i BiH, a koju procenjuju na oko deset milijardi USD. Slovenija i Makedonija, takoðe, insistiraju da im se inkasira suma sa inoraèuna bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ), ali i raspodijele diplomatsko-konzularna predstavništva, kao i objekti drugih kompanija. Crna Gora i Srbija æe se, prema dogovoru o pitanju sukcesije, same naknadno raskusurati. Srbija sada pregovara u ime obje države. U ime bivše SRJ, Srbija je po dogovoru 2001. godine potpisala sporazum o sukcesiji. Izvori Blica kažu da i tu ima i te kako otvorenih pitanja. U èitavu prièu neko pokušava da uvuèe i Kosovo, uz navode da Priština, takoðe, traži ukljuèenje u sukcesiju. »To ne dolazi u obzir. Uostalom, to niko nije ni zvanièno tražio, a nije podržano ni od meðunarodne zajednice«, saopštili su iz Beograda. (kraj) bvm