Podgorica, (MINA) – Novi Strategijski pregled odbrane (SPO) znaèajno je objektivniji i ostvarljiviji od prethodnog, smatra izvršni direktor Alfa centra, Aleksandar Dedoviæ, navodeæi da je, prema novom dokumentu, promijenjen prioritet u misijama Vojske Crne Gore (VCG). Vlada je prošle sedmice usvojila novi SPO, kljuèni dokument koji treba da definiše naèin organizacije i upravljanja odbrambenim sistemom države u narednih deset godina. „Novi SPO znaèajno je objektivniji i ostvarljiviji od do tada važeæeg istoimenog dokumenta iz 2010“, kazao je Dedoviæ agenciji MINA. On je rekao da su u Alfa centru posebno zapazili da, prema novom SPO, dolazi i do promjene prioriteta u misijama VCG. „Pa sada, nakon ’odbrane Crne Gore kroz aktivnu saradnju sa saveznicima i partnerima’, na mjesto broj dva dolazi ’doprinos u izgradnji i oèuvanju mira u regionu i svijetu’, pa tek onda, na treæem mjestu, podrška civilnim institucijama“, pojasnio je Dedoviæ. Do sada je, kako je naveo, misija vojske da u vanrednim okolnostima i veæim prirodno-tehnološkim akcidentima podržava civilne instutucije bila ispred angažovanja VCG u NATO i drugim meðunarodnim vojnim misijama u inostranstvu. U novom SPO piše i da „odbrana nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, predstavlja najvažniju misiju odbrane Crne Gore“ i da Crna Gora, „svjesna svojih realnih odbrambenih kapaciteta, iako nije èlanica NATO saveza, oèekuje pomoæ od partnera i saveznika u sluèaju oružanog ugrožavanja“. „Iako je vjerovatnoæa oružanog ugrožavanja Crne Gore mala, a imajuæi u vidu posljedice takve agresije, potrebno je razvijati efikasne odbrambene sposobnosti i sposobnosti podrške saveznièkim snagama za djelovanje na teritoriji Crne Gore za potrebe odbrane“, navodi se u dokumentu. Prema rijeèima Dedoviæa, to umnogome precizira odnos Crne Gore prema partnerima iz NATO. On je dodao da novi SPO predviða prelazak VCG sa aktuelne brigadne na bataljonsku organizaciju, pa æe se ukinuti aktuelnih pet-šest jedinica ranga brigade „od kojih veæina, po broju formacijskih mjesta, do sada nije odgovarala NATO standardima ni za jedinice ranga èeta-bataljon“. Dedoviæ je kazao da novi SPO jasno definiše i probleme koje imaju oružane snage Crne Gore. „Nedovoljnu popunjenost, neodgovarajuæu starosnu strukturu kadra, lošu opremljenost, ogranièenu mobilnost, nekompatibilnost kadrova koje školujemo na razlièitim stranama svijeta, nedovoljan broj oklopnih vozila, nepostojanje ispravnih ratnih brodova, nemoguænost kontrole vazdušnog prostora, nemanje adekvatnih vojnih poligona, lošu logistièku podršku“, precizirao je on. Dedoviæ je naveo da novi dokument predviða da æe broj formacijskih mjesta u VCG sa aktuelnih 2.094 mjesta, od kojih je popunjeno 1.831, do 2015. biti smanjen na 1.950, odnosno na 1.800 do 2018 godine. „Tako æe kopnenu vojsku ubuduæe èiniti multifunkcionalni pješadijski bataljon, èeta vojne policije, obavještajno-izviðaèka èeta i poèasna garda“, rekao je on. Vazduhoplovstvo æe, kazao je, zadržati helikoptere, preostali avioni tipa „supergaleb G-4“ biæe povuèeni iz upotrebe, a težišno æe razvijati vazdušno transportne kapacitete i vazduhoplovni operativni centar, u cilju uspostavljanja ASDE programa (razmjena podataka o situaciji u vazduðnom prostoru) i buduæeg ukljuèenja u NATO integrisani sistem kontrole i nadzora vazdušnog prostora. „Planirana je nabavka srednjih višenamjenskih helikoptera, koji æe imati kapacitete za izvršavanje vojnih i civilnih zadataka, a dugoroèno i nabavka vojnog osmatraèkog radara. Za taj radar i svu potrebnu infrastrukturu treba obezbijediti 17 do 20 miliona EUR, a planirano je da se on instalira na brdu Vrsuta“, rekao je Dedoviæ. Nabavka srednjih helikoptera sposobnih za zadatke transporta, pružanja vatrene podrške kopnenoj vojsci, kao i misije traganja i spašavanja, koštaæe 30 miliona EUR. Dedoviæ je pojasnio da je za Mornaricu predviðen završetak izgradnje novog elektronskog sistema za nadzor mora (MIMS) koji æe uskoro biti operativan, kao i vraæanje u operativnu upotrebu dvije raketne topovnjaèe klase „Rade Konèar“ i višenamjenskog pomoænog broda PO-91 „Lubin“, umjesto dva velika patrolna broda tipa „Kotor“. Za remont topovnjaèa koje æe biti pretvorene u patrolne brodove i broda PO-91 planira se 1,8 miliona EUR, dok je u perspektivi predviðena nabavka dva nova, namjenski graðena patrolna broda, što æe koštati 25 miliona EUR. „Za Mornaricu je predviðeno i da obnovi svoje protivminske kapacitete i unaprijedi sposobnosti u domenu podvodnih diverzanata“. Dedoviæ je rekao i da se planira postepeno ustaljivanje izdvajanja za finansiranje sistema odbrane na nivou od 1,4 posto BDP-a godišnje, pa bi tako, kako je naveo, sa 43,14 miliona EUR naredne godine, vojni budžet u 2023. trebalo da iznosi 76,54 miliona. „Postepeno æe se nivelisati struktura troškova u vojnom budžetu koja je sada daleko od NATO standarda, jer se skoro 90 odsto novca troši za plate i operativne troškove, a tek nekoliko procenata ide u nabavku nove i modernizaciju postojeæe opreme i naoružanja. Standard NATO kada su vojni budžeti u pitanju inaèe, je 50:30:20 posto za administraciju, operacije i modernizaciju“, zakljuèio je Dedoviæ. (kraj) boj/gop