Podgorica, (MINA) - Crnogorski prostor nije velik, ali je po ljepoti jedinstven što obavezuje da se njime bave najbolji i najiskusniji eksperti iz oblasti održivog prostornog razvoja, ne samo iz Crne Gore već i svijeta, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulovć. On je kazao da je Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koncipiran tako da omogući ravnomjeran i regionalno uravnotežen prostorni razvoj usklađen sa potrebama društva, privrede i kapacitetima prostora racionalno i efikasno korišćenje i očuvanje prostornih potencijala i resursa na kopnu, moru i u podmorju. "Da omogući zaštitu prirodnih dobara, razvijanje regionalnih prostornih osobenosti i očuvanje identiteta i prepoznatljivosti predjela, kao i međusobno usklađen razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti, uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora", rekao je Radulović u intervjuu agenciji MINA. On je kao jedan od primjera na koji način će novi Zakon pokušati da obezbijedi pretpostavke za ravnomjerniji i održivi razvoj svih djelova Crne Gore istakao činjenicu da će, implementacijom tog akta, prvi put biti donesen regulacioni planski dokument za cjelokupnu teritoriju države. "Koji će integralno sagledati sve raspoložive prostorne resurse, mogućnosti, konflikte u prostoru i dati jedno cjelovito plansko rješenje, koje će biti odraz svih važećih strategija i sektorskih politika koje potenciraju upravo zaštitu životne sredine, regionalnu uravnoteženost, ali i najboljih znanja i iskustava iz planerske struke", ocijenio je Radulović. On je naveo da crnogorski prostor nije velik, ali da je po svojoj ljepoti jedinstven. "Obavezuje da se njime bave najbolji i najiskusniji eksperti iz oblasti održivog prostornog razvoja, koje ćemo tražiti ne samo među crnogorskim urbanistima i planerima, već i među svjetskom planerskom elitom", rekao je Radulović. On je kazao da je prema podacima Uprave za nekretnine, u Crnoj Gori izgrađeno oko 40 hiljada objekata bez građevinske dozvole i sa prekoračenjem dozvole, od čega je najveći broj u Podgorici, više od 16 hiljada. "Međutim, činjenica je da značajan broj bespravnih objekata nije upisan u katastar nepokretnosti, odnosno da je broj neformalnih objekata znatno veći u odnosu na zvanične podatke. Prema nezvaničnim podacima broj neformalnih objekata iznosi oko 100 hiljada i uglavnom su skoncentrisani u malim i srednjim naseljima u okolini centralnih gradskih područja", istakao je Radulović. On je rekao da je osim gradnje bez građevinske dozvole, evidentna i gradnja suprotno građevinskoj dozvoli, u kojoj investitori, najčešće velikih objekata, promijene gabarit ili namjenu objekta. Radulović je objasnio da se u ovom trenutku ne mogu saopštiti podaci o porastu broja nelegalno sagrađenih objekata, ali da je u toku izrada orto foto snimka cijele teritorije Crne Gore, što će dati podatke koji će biti osnov za preciznu evidenciju. „Naglašavam da će biti legalizovani samo objekti koji su predviđeni planskim dokumentom, ili važećim, ili planom generalne regulacije Crne Gore. Orto foto snimak predstavlja dio dokumentacione osnove za izradu plana generalne regulacije Crne Gore“, kazao je Radulović. On je rekao da će oni objekti, koji budu evidentirani u prostoru kroz važeće planske dokumente i orto foto snimak i za koje budući plan utvrdi da mogu u njemu i ostati, biti legalizovani u skladu sa zakonom. „Objekti koji budu naknadno izgrađeni suprotno zakonu neće biti legalizovani, odnosno biće uklonjeni, a vlasnici, odnosno nelegalni graditelji će snositi odgovornost za učinjeno u skladu sa zakonom. Takođe, troškove uklanjanja objekta snosi nelegalni graditelj“, kazao je Radulović. On je objasnio da zakon predviđa povećanje kapaciteta nadležne inspekcije na 70 izvršilaca koji će kontrolisati prostor, ocjenjujući da će ta zaštita biti značajno unaprijeđena. „U dijelu utvrđivanja postojanja objekta u prostoru i utvrđivanja vremena izgradnje istog, značajno je pomenuti da raspolažemo orto foto snimkom iz 2011. godine, te će se preklapanjem podataka sa novim snimkom moći precizno identifikovati objekti i utvrditi vrijeme izgradnje, što će predstavljati dokaz u postupku utvrđivanja odgovornosti nelegalnog graditelja, bilo prekršajnom ili krivičnom“, rekao je Radulović. Upitan koliko novca će država naplatiti od bespravno izgrađenih objekata, Radulović je odgovorio da osnovni problem u preciznom obračunu prihoda predstavlja nepostojanje precizne evidencije o broju i strukturi bespravnih objekata. „Procjena prihoda od procesa legalizacije izvršena je na osnovu dostupnih podataka (Plana pretvaranja neformalnih naselja u formalna, evidencije Uprave za nekretnine i sl.), dok je preciznije procjene moguće uraditi nakon evidencije bespravnih objekata, po broju i strukturi“, rekao je Radulović. On je ponovio da je prema nezvaničnim podacima u Crnoj Gori oko 100 hiljada neformalnih objekata i da se uglavnom nalaze u prigradskim naseljima. „Projektovani iznos sredstava od naplate naknada za komunalno opremanje bespravno izgrađenih objekata svakako će biti značajan prihod jedinica lokalne samouprave koji će se naplatiti u roku ne dužem od 20 godina sa isključivom namjerom da se prikupljena sredstva ulože u izgradnju nedostajuće komunalne infrastrukture i pratećih sadržaja na prostoru opštine u kojoj su prikupljena“, rekao je Radulović. On je naveo da su Zakonom predviđene i naplate drugih naknada i taksi u procesu legalizacije i da će se za opštine na primorju naplaćivati i naknada na investicije koja će predstavljati prihod budžeta primorskih opština, odnosno JP Regionalni vodovod. „Vlasnici bespravno izgrađenih objekata za koje ne budu podnijeti zahtjevi za legalizaciju u propisanom roku od devet mjeseci, ili objekata za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju dužni su da do uklanjanja objekta plaćati godišnju naknadu za korišćenje prostora jedinici lokalne samouprave, čiju visinu utvrđuje jedinica lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost Ministarstva“, ukazao je Radulović. On je rekao da se značajni prihodi očekuju i od naplate poreza na nepokretnost, bespravno izgrađenih objekata, s obzirom da je Zakonom o porezu na nepokretnosti predviđeno da se za objekat koji je izgrađen suprotno zakonu može utvrditi uvećana poreska stopa u odnosu na zakonom propisanu, i to za objekat kojim se rješava stambeno pitanje do 50 odsto, i za drugi objekat do 100 odsto. „Uvođenje vlasnika nelegalnih objekata u definisani sistem oporezivanja je svojevrstan pritisak na njih da svoje objekte uvedu u legalne tokove u cilju umanjenja poreskih obaveza, a ovo rješenje predstavlja i značajan alat za povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave“, ocijenio je Radulović. On je rekao da arhitekonski konkursi u Crnoj Gori već duži period postoje kao praksa, ali da je evidentno da taj proces još nije dovoljno temeljno postavljen, budući da su rijetki slučajevi da je sprovedeni konkurs doživio i svoju dosljednu realizaciju u prostoru. „Uvođenjem obaveze raspisivanja javnih arhitektonskih konkursa za sve objekte i javne prostore koji se finansiraju iz državnog budžeta, željeli smo da utičemo na podizanje kvaliteta prostora koji nas okružuje i da obezbijedimo da se kroz realizaciju kvalitetnih arhitektonskih rješenja javnih objekata u tom pravcu pokrenu i buduće investitorske inicijative“, kazao je Radulović. On je ocijenio da će se na taj uticati i na percepciju šire javnosti kada je u pitanju arhitektura javnog prostora, ali i na razvoj crnogorske arhitektonske scene. „Kriterijumi za svaki od objekata od konkretne namjene, lokacije i urbanog konteksta u kojem se objekat projektuje, međutim, bitno je istaći da će o kvalitetu arhitektonskih rješenja odluku donositi struka, što je još jedno od ključnih opredjeljenja ovog Zakona“, rekao je on. Radulović je kazao da su reforme izgradnje objekata pokazale značajne rezultate, ali međutim taj proces treba stalno unapređivati. „Tako da je intencija ovog Predloga zakona da se omogući stabilnost i sigurnost sistema, kao neophodnih preduslova za privlačenje investicija. Ovi preduslovi, uz novi sistem izgradnje i korišćenja objekata, koji je ovim predlogom znatno unaprijeđen, omogućavaju između ostalog veći stepen konkurentnosti Crne Gore na investicionom tržištu“, rekao je Radulović. On je kazao da se u tom smislu ukidaju građevinska i upotrebna dozvola, kao upravni akti na osnovu kojih se gradi i upotrebaljava objekat, ali da je novim zakonskim odredbama pojačana kontrola u procesu izgradnje. „Jačanjem kapaciteta i odgovornosti revidenata, stručnog nadzora i inspekcijskog nadzora i postroženi su tehnički kriterijumi koji obezbjeđuju validnu prijavu gradnje u odnosu na postojeće uslove za pribavljanje građevinske dozvole“, kazao je Radulović. On je objasnio da su strožiji i uslovi za dobijanje licence za revizore – fizička lica koja vrše reviziju tehnički dokumentacije, odnosno obavljaju poslove stručnog nadzora nad građenjem objekata kao i za privredna društva koja vrše te poslove. Radulović je objasnio da je revident, odnosno stručni nadzor odgovoran za štetu koja bi mogla nastati investitorima i trećim licima u procesu izgradnje objekata. „Za revidenta, odnosno stručni nadzor, predviđeno je trajno oduzimanje licence kao kazna za nesavjestan rad. što se tiče složenih objekata, Zakonom su jasno definisani oni za koje je, zbog njihovog značaja odnosno složenosti propisan drugačiji pravni režim izgradnje. Tu spadaju objekti putne, energetske i lučke infrastrukture, industrijska postrojenja i skladišta, kao i postrojenja za skladištenje i preradu otpada“, rekao je Radulović. On je kazao da je jedno od polaznih opredjeljenja Zakona bilo da se zemljište mora urediti racionalno, na način koji će u cjelosti omogućiti da se implementiraju rješenja iz planskog dokumenta, a ne da se to čini na parcijalan način, koji je dovodio u pitanje funkcionisanje sistema. Radulović je kazao da je u skladu sa tim predviđeno da se za neuređeno građevinsko zemljište plaća naknada za uređenje, dok se za uređeno građevinsko zemljište plaća gradska renta. „Obveznik naknade za uređenje je svaki vlasnik neuređenog građevinskog zemljišta koje je planskim dokumentom predviđeno za građenje, za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja gdje je komunalna naknada naplaćivana samo od investitora koji započinje izgradnju objekta“, kazao je Radulović. On je naveo da je novim zakonom eliminisana postojeća nelogičnost da se najveća cijena komunalnog opremanja plaća u djelovima grada koji su već potpuno komunalno opremljeni. „Nasuprot tome, novi plan generalne regulacije će, u sklopu svoje ekonomsko-tržišne analize i projekcije i predračuna planiranih investicija u komunalno opremanje, evidentirati svu postojeću i predvidjeti neophodnu novu infrastrukturu, definisati planske cjeline ili zone i u odnosu na realne cijene komunalnog opremanja konkretnih lokacija definisati finansijske obaveze svih vlasnika građevinskog zemljišta“, rekao je Radulović. Prema njegovim riječima, koliko će iznositi naknada za uređenje zanaće se tokom izrade planskog dokumenta. Radulović je ocijenio da predložena rješenja u pogledu komunalnog opremanja građevinskog zemljišta predstavljaju način da se sa jedne strane poveća vrijednost zemljišta svih njegovih vlasnika, koje je planskim dokumentom dobilo status građevinskog, ali i da se opštinama obezbijede prihodi kojima će finansirati njegovo opremanje. „Ovakvo rješenje preporučeno je i Studijom zemljišne politike, koja je u sklopu pripreme ovog Zakona donijeta tokom 2016. godine, a koja se upravo bavila pitanjima održivosti sadašnjeg sistema finansiranja uređenja građevinskog zemljišta“, zaključio je Radulović. (kraj) tpr/žug