Podggorica, (MINA) – Novim zakonom o izboru odbornika i poslanika treba predvidjeti posebne kvote za žene, smatra predsjednik skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak. Ona oèekuje da na predstojeæim lokalnim izborima u 14 opština neæe biti nastavljen trend pada uèešæa žena na partijskim izbornim listama. “Obradovalo bi me ako bi na izbornim listama bilo minimum treæina kandidatkinja”, kazala je Drobnjak agenciji MINA. Pošto u crnogorskoj Skupštini ima samo 11 odsto žena, a slièno je i u lokalnim zajednicama, Drobnjak je rekla da je oèito da se politièke partije moraju zakonski obavezati da se na listama i meðu izabranim odbornicima i poslanicima naðe veæi broj žena. „U novom zakonu o izboru odbornika i poslanika moraju se naæi odredbe kojima æe se usvojiti posebna mjera kvota za manje zastupljeni pol“, istakla je ona. Garantovanjem te posebne mjere, smatra Drobnjak, stvorio bi se poželjan normativni okvir da se Ustavom garantovano pravo žena i muškaraca, da pod jednakim uslovima uživaju ljudska prava, ostvari i u oblasti izbornog prava. “A država bi, u skladu sa svojom Ustavnom obavezom da preduzima posebne mjere, iskazala svoju spremnost da efektivno vodi politiku jednakih moguænosti”, dodala je ona. Drobnjak je kazala da podaci o uèešæu žena u organizacionim strukturama politièkih partija pokazuju nizak stepen zastupljenosti žena u njihovom radu, kao i njihovu slabu zastupljenost na visokim funkcijama koje ukljuèuju donošenje odluka. Ona je ukazala da u programima politièkih partija ne postoje konkretne mjere kojim bi se poveæao broj žena na odgovornim pozicijama koje ukljuèuju donošenje odluka, iako veæina stranaka u svojim statutima kao jedan od osnovnih ciljeva navode afirmaciju rodne ravnopravnosti. “Oèekujem da se na predstojeæim lokalnim izborima u 14 opština neæe nastaviti trend, primijeæen na parlamentarnim izborima održanim 31. marta 2009. godine, pada uèešæa žena na partijskim izbornim listama. Obradovalo bi me ako bi na izbornim listama bilo minimum treæina kandidatkinja”, navela je Drobnjak. Ona je napomenula da crnogorski Ustav garantuje ravnopravnost žena i muškaraca i obavezuje državu da vodi politiku jednakih moguænosti. Meðunarodni standardi, kako je dodala, obavezuju na usvajanje posebnih mjera kako bi se dostigla ravnopravnost žena i muškaraca u politièkom životu. „Zakon o rodnoj ravnopravnost reguliše usvajanje posebnih mjera èiji je cilj da stvore jednake moguænosti za žene i muškarce da koriste svoja prava, a èlan 12 Zakona predviða da politièke stranke, svojim aktima, odreðuju naèin i mjere za postizanje rodno balansirane zastupljenosti žena i muškaraca u svojim organima, na kandidacionim listama za izbor poslanika i odbornika, u izabranim klubovima poslanika i odbornika i za izbor na javne funkcije na svim nivoima”, navela je Drobnjak. Ona je istakla da plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti utvrðuje, kao jednu od aktivnosti u oblasti uèešæa žena u politièkom životu, princip ravnopravne zastupljenosti žena u organima vlasti. „Ti podaci govore da je formalno pravno sve u redu, meðutim svjesni smo da je praksa drugaèija“, zakljuèila je Drobnjak. (kraj) mil/djs