Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora, koja koristi euro kao nacionalnu valutu, neæe imati posebnih problema u ovim burnim vremenima u kojima se uspostavljaju novi intervalutarni odnosi, ocijenio je ekonomski analitièar Damir Novotny. Novotny je agenciji Mina-business kazao da je u situacijama valutnih rizika bolje biti èvrsto vezan za euro ili ga imati kao nacionalnu valutu. „Crna Gora, Slovenija i Bosna i Hercegovina (BiH), koja je kurs svoje valute fiksirala prema euru, neæe imati posebnih problema u ovim burnim vremenima u kojima dolazi do uspostavljanja novih intervalutarnih odnosa“, rekao je Novotny. On smatra da Crna Gora može imati korist od èinjenice da je de facto èlanica eurozone, s obzirom na moguænost korišæenja velike ponude novca i niskih kamatnih stopa. Prema njegovim rijeèima, slabljenje eura prema drugim svejstkim valutama poveæaæe konkurentsku prednost ekonomija koje imaju euro ili fiksirane kurseve na meðunarodnom tržištu. “Vlastita nacionalna valuta i suverena monetarna politika može biti korisna u voðenju ukupne ekonomske politike samo kod velikih i razvijenih ekonomija. Sluèaj Rusije i slabljenja rublje, uprkos velikim prirodnim resursima, pokazuje da vlastiti novac nije velika prednost”, objasnio je Novotny. On je, komentarišuæi aktuelna dešavanja na tržištima valuta, saopštio da je švajcarski franak (CHF) jedna od najvažnijih svjetskih rezervnih valuta. “Ne radi se dakle o #obièno# valuti, veæ o cijelom bankarskom sektoru te zemlje, koji veæ stotinama godina služi kao sigurna luka mnogih svjetskih bogataša”, kazao je Novotny. On je naveo da u vremenima krize mnogi bogati ljudi napuštaju nesigurna tržišta i ulažu u zlato i švajcarski franak. “Tako je u Velikoj krizi u 2008. godini takoðe porasla potražnja za tom valutom. Kako bi zaustavila pritisak meðunarodnih finansijskih investitora na svoju valutu u 2009. i 2010. godini, Švajcarska nacionalna banka (SNB) je odluèila fiksirati kurs prema euru u odnosu jedan prema 1,2”, rekao je Novotny. On je podsjetio da je poèetkom ove godine potražnja za tom valutom ponovo poèela snažno da raste. “Sve ukazuje da su bogati ljudi iz Rusije, nakon naglog slabljenja ruske rublje, poèeli iznositi svoje bogatstvo i smiještati ga upravo u Švajcarskoj. Uprkos negativnim kamatnim stopama na depozite u švajcarskim bankama, interes za kupovinom franka je bio sve snažniji, tako da je SNB morala odustati od odbrane pariteta prema euru”, dodao je Novotny. Prema njegovim rijeèima, amerièki dolar snažno raste prema drugim valutama, a euro slabi i zbog najava Evropske centralne banke (ECB) o otpuštanju velike kolièine likvidnosti u eurozoni. “Oèekivani izbor marksistièke ljevice u Grèkoj i njeno formiranje vlade takoðe je rezultiralo slabljenjem kursa eura prema drugim valutama. I konaèno, èini se da se uspostavljaju novi pariteti izmeðu glavnih svjetskih valuta, koji je povezan s novim odnosima produktivnosti nacionalnih valuta”, kazao je Novotny. U takvom kontekstu, kako je naveo, rast švajcarskog franka u odnosu na euro se može lako objasniti. Novotny je podsjetio da je rast kursa švajcarskog franka prema euru pogodio mnoge dužnike banaka koje imaju kredite denominirane u toj valuti. “U Hrvatskoj je više od 55 hiljada domaæinstava, odnosno privatnih dužnika, nakon najnovijeg rasta kursa franka došlo u poziciji nemoguænosti otplata tih kredita. Nešto manji broj u BiH i Srbiji. Ta domaæinstva su sada postala nesposobna da uèestvuju u ekonomskom procesu, odnosno neæe biti u moguænosti da poveæavaju svoju potrošnju ni nakon što se ekonomije oporave od krize”, smatra Novotny. On je ocijenio da se radi o strukturnom problemu koji se mora rješavati odgovarajuæim mjerama ekonomske i monetarne politike. “U Hrvatskoj je meðutim veæina kredita denominiranih u švajcarskoj franku imala namjenu kupovine nekretnina, stanova i nekretnina na jadranskoj obali. Oèekivanja tih dužnika, ali i austrijskih banaka koje su tu vrstu kredita uveli na tržište, da æe cijene nekretnina eksplodirari nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), nijesu se ostvarile”, kazao je Novotny. Tržište nekretnina, kako je naveo, praktièno ne funkcioniše, a potražnja za nekretninama je vrlo mala. “Zbog toga se prezaduženi graðani, koji imaju kredite u švajcarskim francima, ne mogu razdužiti prodajom svojih nekretnina. Kako ta domaæinstva ne bi bila dugi niz godina zarobljena, a ti su krediti uglavnom na vrlo duge rokove od 20 do 30 godina, moraju se pronaæi rješenja kojima æe se bilanse tih domaæinstava relaksirati”, zakljuèio je Novotny. (kraj) jlb/bvm