Podgorica, (MINA) - Genocid u Srebrenici nije tragedija samo jednog naroda ili države, nego moralni poraz čovječanstva i najveći zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata, kazao je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković.

 

On je to kazao u Skupštini na otvaranju izložbi „Priče iz Srebrenice” i „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”, posvećenih 11. julu – Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.

 

 

Kako je saopšteno iz Skupštine, Nurković je istakao da "genocid u Srebrenici nadilazi istoriju i ostaje trajni ispit ljudske savjesti". 

 

Prema njegovim riječima, 11. jul nije samo datum u kalendaru, već dan koji podsjeća cijeli svijet na vrijednost ljudskog života i krhkost civilizacije kada zaboravi vlastite vrijednosti.

 

"Ni tri decenije nakon jula 1995. godine nijesu umanjile bol porodica žrtava, niti odgovornost svih da čuvaju istinu od zaborava", naveo je Nurković.

 

Kako je kazao, genocid u Srebrenici nije tragedija samo jednog naroda ili jedne države, nego moralni poraz čovječanstva i najveći zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata.

 

Govoreći o posljedicama genocida, Nurković je kazao da tog jula nijesu stradali samo nevini ljudi, već da su ozbiljno narušeni povjerenje u međunarodno pravo, institucije koje su bile dužne da zaštite ljudske živote i uvjerenje da je Evropa naučila lekcije iz svoje istorije.

 

"Posebno je naglasio ulogu Majki Srebrenice, nazivajući ih učiteljicama savremenog čovječanstva, čiji su život, dostojanstvo i istrajnost postali simbol borbe za pravdu", navodi se u saopštenju.

 

Nurković je istakao da je bijela marama, koju nose Majke Srebrenice, prerasla okvir tradicije i postala jedan od najsnažnijih simbola savremene Evrope, simbol istine, dostojanstva i moralne snage, koji je, kako je naveo, ostao čist od mržnje i osvete uprkos nezamislivom bolu.

 

Nurković je podsjetio da broj od 8.372 ubijena muškarca ne predstavlja statistiku, već hiljade pojedinačnih ljudskih sudbina, porodica i prekinutih života.

 

Kako je dodao, upravo se zbog toga ne govori o brojevima, već o očevima, sinovima, braći i djeci čija su imena postala dio kolektivne savjesti čovječanstva.

 

Nurković je naglasio da je prvi put organizovano u parlamentu obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, ali da to nije bio prvi put da se u najvišem zakonodavnom domu govorilo o tom zločinu.

 

"Podsjetio je da je Skupština Crne Gore usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici jasno potvrdila da se istina ne može relativizovati i da dostojanstvo žrtava ne smije biti predmet političkih kalkulacija, kao i da je Crna Gora podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici", kaže se u saopštenju. 

 

Nurković je istakao da su današnje okupljanje i izložba nastavak opredjeljenja da kultura sjećanja bude sastavni dio demokratske kulture i odgovornosti prema budućim generacijama.

 

On je rekao da radovi u okviru izložbe dječjih crteža prevazilaze umjetničku vrijednost i predstavljaju moralni testament čovječanstvu.

 

Nurković je naglasio da su neki od tih radova nastali rukama djece koja su preživjela genocid, dok su drugi ostali posljednje svjedočanstvo djece kojoj je genocid oduzeo pravo na odrastanje.

 

"U tim crtežima nema mržnje, već predstavljaju opomenu da svaka civilizacija koja izgubi dijete gubi dio svoje budućnosti, a društvo koje ne uspije da zaštiti dječji osmijeh gubi pravo da sebe naziva civilizovanim", naveo je Nurković.

 

On je zahvalio svim prisutnima što svojim prisustvom čuvaju istinu i dostojanstvo žrtava, ističući da sjećanje nije okrenuto prošlosti, već budućnosti.

 

"Ukoliko čovječanstvo iz Srebrenice nije naučilo koliko vrijedi jedan ljudski život, nijedna knjiga, zakon ili civilizacija više neće imati šta da ga nauče", naveo je Nurković.

 

Prema njegovim riječima, njegovanjem kulture sjećanja, priznavanjem i poštovanjem žrtava grade se temelji pravednijeg društva, dok se obrazovanjem mladih generacija stvaraju najsnažnije prepreke da se slični zločini više nikada ne ponove.

 

"Mir nikada ne smije biti shvaćen kao nešto što se podrazumijeva, a zaštita ljudskog dostojanstva je svakodnevna obaveza svih", poručio je Nurković.

 

Kako je zaključio, Srebrenica nikada, nigdje i nikome ne smije biti ponovljena.

 

Ministar pravde Bojan Božović istakao je da genocid u Srebrenici predstavlja jednu od najtežih rana savremene Evrope i podsjetio da je riječ o zločinu koji su međunarodni sudovi nedvosmisleno okvalifikovali kao genocid.

 

On je naglasio da nijedno odgovorno društvo ne smije relativizovati, umanjivati, niti negirati utvrđene činjenice.

 

Govoreći o značaju pravde, Božović je poručio da ona počiva na istini i principu individualne odgovornosti, ističući da ne postoji kolektivna krivica, već da odgovornost snose pojedinci koji su planirali, naredili, izvršili, ili pomagali izvršenje genocida.

 

"Kultura sjećanja mora biti zasnovana na poštovanju istine i usmjerena protiv zločina, mržnje i ideologija koje su dovele do stradanja nevinih ljudi", naglasio je Božović.

 

On je podsjetio da je Crna Gora, usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, potvrdila posvećenost kulturi sjećanja, poštovanju žrtava i suprotstavljanju negiranju genocida.

 

"Riječ je o pitanju civilizacijske, pravne i moralne odgovornosti", ocijenio je Božović.

 

On je istakao da organizovanje događaja, kao što je današnja izložba u Skupštini, šalje jasnu poruku da država ostaje opredijeljena za istinu, pravdu, pomirenje i poštovanje svake žrtve.

 

Božović je izrazio poštovanje porodicama žrtava Srebrenice i naglasio da njihova istrajnost u borbi za istinu i pravdu obavezuje društvo da ne dozvoli zaborav, negiranje i ponižavanje žrtava.

 

Koordinator programa Građanske alijanse Ivan Radulović istakao je da je posebno značajno što je izložba posvećena Srebrenici organizovana upravo u Skupštini Crne Gore.

 

To, kako je ocijenio, predstavlja važan iskorak u njegovanju kulture sjećanja.

 

Radulović je upozorio da se tema genocida u Srebrenici prečesto koristi u dnevno-političke svrhe, zbog čega žrtve ostaju u drugom planu.

 

"Sjećanje na genocid ne smije imati političku ili stranačku dimenziju, već predstavlja obavezu svih kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih zločina", istakao je Radulović.

 

On je posebno ukazao na nedovoljno znanje mladih o genocidu u Srebrenici, naglasivši da je neophodno sistemski jačati obrazovanje i kulturu sjećanja kako bi nove generacije bile otporne na manipulacije i istorijski revizionizam.

 

Predstavnik Memorijalnog centra Srebrenica, Almir Salihović. podsjetio je na više od osam hiljada ubijenih bošnjačkih muškaraca i dječaka, odajući počast svim žrtvama i njihovim porodicama koje već decenijama dostojanstveno čuvaju istinu o svojim najmilijima.

 

"Trajni mir može biti izgrađen jedino na istini, pravdi i iskrenom suočavanju s prošlošću", istakao je Salihović.

 

On je, govoreći o izložbi „Priče iz Srebrenice“, istakao da ona kroz lične predmete i svjedočanstva govori o ljudima i njihovim životima, podsjećajući da žrtve nijesu bile statistika, već osobe sa svojim porodicama, planovima i snovima.

 

Salihović je naglasio da Memorijalni centar Srebrenica, čuvajući činjenice i dostojanstvo žrtava, istovremeno radi na obrazovanju mladih generacija kako bi prepoznale opasnosti mržnje, dehumanizacije i negiranja zločina.

 

"Kultura sjećanja ne pripada samo jednoj državi ili narodu, već svima koji vjeruju u univerzalne vrijednosti ljudskog dostojanstva, istine i pravde", rekao je Salihović.

 

On je zaključio da izložba predstavlja poziv na njegovanje dijaloga, očuvanje istine i zajednički rad na izgradnji pravednijeg društva, kako se zločini poput genocida u Srebrenici više nikada i nikome ne bi ponovili.

 

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić kazala je da je, uprkos presudama međunarodnih sudova, brojnim dokazima i Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, zabrinjavajuće što i dalje postoje pokušaji relativizacije i negiranja genocida u Srebrenici.

 

On je poručila da se istina ne može osporiti propagandom i političkim porukama, niti negiranjem činjenica.

 

"Buduće generacije će učiti o genocidu na osnovu istorijskih činjenica, sudskih presuda i svjedočanstava žrtava", kazala je Strujić Harbić.

 

Crna Gora, kako je navela, ne smije ćutati pred zločinima.

 

Strujić Harbić je podsjetila na značaj usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, ocijenivši da je riječ o civilizacijskoj obavezi prema istini i pravdi.

 

"Ne može biti kompromisa sa negiranjem genocida, niti veličanjem ratnih zločinaca", navela je Strujić Harbić.

 

Ona je pozvala na njegovanje kulture sjećanja i poštovanje sudski utvrđenih činjenica.

 

Strujić Harbić posebno je ukazala na značaj obrazovanja mladih o genocidu u Srebrenici, ističući da lekcije o tom zločinu moraju biti dio obrazovnog sistema kako bi nove generacije prepoznale opasnosti mržnje, dehumanizacije i ekstremističkih ideologija.

 

Izložbe su realizovane u saradnji sa Građanskom alijansom i Memorijalnim centrom Srebrenica, a posjetioci će postavke radova moći da pogledaju do subote.
(kraj) sel/mip