Beè, (MINA-BUSINESS) - U srednjoj i istoènoj Evropi se oèekuje postepeno balansiranje ekonomskog oživljavanja koje je trenutno voðeno samo rastom izvoza, saopštili su analitièari Erste grupe. "Uzevši u obzir jako usporavanje rasta kredita i obrt u neto zaduživanju u posljednje dvije godine, potreba za daljim prilagoðavanjem štednje fundamentalno je manja u zemljama srednje i istoène Evrope", kaže Juraj Kotian iz Erste grupe. Potrošnja æe, kako je dodao, zato snažno zavisiti od rasta raspoloživog prihoda, za kojeg se oèekuje da sljedeæe godine u regiji na godišnjem niovu realno poraste jedan do 2,5 odsto, podržavajuæi tako rast stope bruto domažæeg proizvoda (BDP). Jedini izuzetka je Rumunija, u kojoj æe viša stopa inflacije realne raspoložive prihode sljedeæe godine sniziti 0,8 odsto. "Zbog toga oèekujemo postepeno balansiranje ekonomskog oživljavanja. Održive razmjere štednje i neto zaduživanja i kreditiranja trebalo bi da rast potrošnje u regiji uèini manje osjetljivim u godinama koje dolaze", naveo je Kotina, prenosi Poslovni dnevnik. Usporavanje spoljne trgovine u kasnoj 2008. i prošloj godini pogodilo je uglavnom izvozno orijentisane privrede kao što su slovaèka, maðarska i èeška. Nakon dosezanja dna u prvom tromjeseèju prošle godine, izvozne statistike mnogih zemalja regije posljednjih mjeseci pokazuju dvocifreni rast na godišnjim nivoima, pa je upravo izvoz trenutno glavni stug oporavka, iako je još ispod nivoa prije krize. Hitna potreba fiskalne konsolidacije u EU poveæava zabrinutost za buduæu snagu oporavka koji poèiva na izvozu. Realna konvergencija dohotka viša je i manje volatilna u poreðenju sa nominalnim BDP-om pa je dosegla oko 50 do 80 odsto prosjeka EU. Uprkos mnogo bržem nominalnom rastu u zemljama srednje i istoène Evrope nego u naprednim ekonomijama, BDP po stanovniku u eurima ostaje daleko ispod onoga u razvijenim zemljama, dosežuæi tek oko petine ili polovine prosjeka eurozone. Takoðe, unutar regije postoje velike razlike, pa je tako Èeška najbogatija, dok su Rumunija, Srbija i Ukrajina na suprotnom kraju ljestvice. Ipak, za domaæinstva je važniji BDP prema paritetu kupovne moæi izraèunatom prema deviznom kursu nego BDP u eurima, jer on odražava razlike u nivoima cijena pojedinih nacionalnih ekonomija i prigušuje uèinak promjenjivih tržišnih deviznih kurseva na kupovnu moæ. "S obzirom na niži nivo cijena u zemljama regije, nivo dohotka mjeren BDP-om po stanovniku u standardu kupovne moæi znaèajno je viši, oko 50 do 80 odsto prosjeka EU”, istièe Kotian. "Zato je realna konvergencija dohotka bila brža i manje volatilna u poreðenju sa nominalnim BDP-om". Zaposlenost je na podruèju regije pala oko jedan do èetiri odsto, uz izuzetak Poljske, gdje je prošle godine rasla. Najveæi padovi unutar EU, od sedam do 13 odsto zabilježeni su u onim zemljama gdje su cijene nekretnina prethodno bile nerealno naduvane, a vlade nijesu uspjele napraviti prilagoðavanje slabljenjem valuta, što se posebno odnois na baltièke zemlje, Irsku i Španiju. Podaci o zaposlenosti pod sezonskim uticajem veæ upuæuju na stabilizaciju, ali na godišnjem nivou prosjeèna æe zaposlenost u ovoj godini biti u padu. (kraj) bvm