Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Vlada u narednoj godini oèekuje divergentna kretanja razlièitih proizvodnih faktora, dok je oèekivana stopa rasta ekonomije od 2,5 odsto u skladu sa ranijim projekcijama. »Projekcija rasta za ovu godinu ostala je nepromijenjena u odnosu Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru do 2013. godine«, navodi se u Smjernicama ekonomske politike za narednu godinu, koje je u èetvrtak usvojila Vlada. Projektovani rast od 2,5 odsto u 2011. godini bazira se na ostvarenim rezultatima tokom osam mjeseci i oèekivanim trendovima do kraja godine, koji ukazuju na dalji rast turistièkog prometa, oporavak u oblasti preraðivaèke industrije i graðevinarstva, rast prometa u maloprodaji i obima transportnih usluga. »Najavljene investicije u adaptaciju i gradnju novih objekata i ponude novih sadržaja, koji æe znaèiti jaèanje ponude turistièkih kapaciteta, imaæe uticaj na dugoroèni rast turizma, kao prioritetne grane razvoja ekonomije«, navodi se u Smjernicama. To se, kako su kazali, prije svega odnosi na Plave horizonte i poluostrvo Lušticu, za koje su projektovani luksuzni rizorti. Dodatna potvrda oèekivanja su i zahtjevi za graðevinske dozvole u predraèunskoj vrijednosti od 157 miliona EUR u sektoru turizma i energetike. U Vladi smatraju da ekonomska kriza u Grèkoj, politièka u sjevernoafrièkim zemljama i pad ukupne turistièke tražnje može uticati na rast uèešæa turista iz visokorazvijenih zemalja, koji æe potencijalno opredijeliti emitivna tržišta na cjenovno povoljnije mediteranske destinacije. »Najave investicija u nove kopove i potencijalna ulaganja u Termoelektranu Maoèe i rudnik mrkog uglja u Beranama daju osnova za oèekivanja znaèajnog rasta sektora rudarstva, koji se prije svega odnosi na vaðenje uglja za potrebe pljevaljske Termoelektrane«, ocijenili su iz Vlade. Oni su dodali i da kretanja u podgorièkom Kombinatu aluminijuma (KAP), koji u preraðivaèkoj industriji uèestvuje sa 20,5 odsto, u znaèajnoj mjeri odreðuju kretanja tog sektora i otežavaju predviðanje poslovanja kompanije u srednjem roku. Na aktivnost KAP-a bi, kako se navodi u Smjernicama, mogao uticati rast cijene osnovnih metala u narednoj godini usljed veæe tražnje u rastuæim ekonomijama, planirano ukidanje subvencija za struju, koje æe doprinijeti skoku troškova proizvodnje, kao i visok nivo duga koji bi potencijalno mogao predstavljati opasnost za poslovanje u srednjem roku. Iz Vlade su saopštili da se na osnovu prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg poslovanja prehrambene industrije, u kojoj dominiraju kompanija iz sektora prerade vina, mesa, mlijeka i piva, može oèekivati njihova ekspanzija u srednjem roku. »Realizacija izvoza vina u Rusiju i Kinu i poèetak otkupa grožða od registrovanih proizvoðaèa su pozitivni indikatori stabilnog poslovanja podgorièkih Plantaþe. Otkup grožða od individualnih prizvoðaèa je i podrška razvoju poljoprivrede i trebalo bi da pozitivno utièe na rast poljoprivrede, proizvodnje i izvoza«, navodi se u Smjernicama. Poveæan izvoz kompanija mesne industrije, kao što su Goranoviæ, Mesopromet, Gradina i Martex, kao i znaèajno uèešæe mlijeka i proizvoda od tijesta i brašna u ukupnoj potrošnji generisaæe, kako se oèekuje, znaèajan i stabilan rast u tim sektorima. U Vladi smatraju da je u narednoj godini realno oèekivati znaèajniji rast zasijanih površina u ratarstvu i autputa u stoèarstvu, što æe poveæati uèešæe tog sektora u bruto domaæem proizvodu (BDP). Ulaganja u proizvodnju struje jaèaju proizvodnu bazu i direktno utièu na njen rast, dok su podneseni zahtjevi za dobijanje graðevinskih dozvola za gradnju malih hidroelektrana dobar indikator da æe se realizovati investicije u taj sektor vrijedne 47,8 miliona EUR. Vlada oèekuje sa æe sektor graðevinarstva stagnirati, iako su kretanja u prvoj polovini ove godine bila pozitivna. Vrijednost ugovorenih radova za buduæi period pala je 50 odsto, tako da se oèekuje negativno uèešæe. Promet u maloprodaji, veleprodaji i transportu prati prosjek ostalih faktora, posebno turizma, tako da se oèekuje blagi rast, rekli su iz Vlade. Negativan doprinos rastu ekonomske aktivnosti oèekuje se od smanjenog uèešæa državne potrošnje, s obzirom na planiranu konsolidaciju javnih finansija u smislu smanjenja deficita u narednoj godini i prelazak u zonu suficita u 2013. »Ne oèekuje se znaèajno poveæanje inflacije mjerene rastom potrošaèkih cijena, jer se ne oèekuje ni poskupljenje energenata iz uvoza, kao ni znaèajniji skok cijena hrane, zbog usporenih stopa rasta evropske i svjetske ekonomije. Projektovana stopa u narednoj godini je na nivou od dva odsto«, saopšteno je iz Vlade. Kao primarni cilj u segmentu fiskalne politike za narednu godinu navodi se konsolidaciju javnog sektora, kroz uravnoteženje bilansa i relativno smanjenje javne potrošnje. Preporuèuje se i da Centralna banka (CBCG), u cilju podsticanja i oèuvanja monetarne i finansijske stabilnosti, primjeni sve raspoložive mjere i instrumente. Primarni cilj u segmentu privatizacije i javno privatnog partnerstva biæe priliv stranog kapitala za oporavak privrede i budžetske prihode, navodi se u Smjernicama. Kada je rijeè o stranim direktnim investicijama za turizam i graðevinarstvo se preporuèuje nastavak poèetih i realizacija novih turistièki projekata, a za industriju i trgovinu - unaprijeðenje poslovnog ambijenta i poveæanja konkurentnosti. Iz Vlade se u cilju privlaèenja stranih direktnih investicija u sektor saobraæaja i pomorstva preporuèuje poveæanje konkurentnosti, obima i kvaliteta usluga državnih preduzeæa, a u segmentu poljoprivrede privatizacija beranske Zore, Plodova i Novog duvanskog kombinata. Primarni cilj u sektoru konkurentnosti u narednoj godini biæe jaèanje produktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih preduzeæa, dok se po pitanju državne pomoæi preporuèuje veæa efikasnosti kada je rijeè o njenom upravljanju i sprovoðenju. U segmentu poreske politike za segment poreza se preporuèuje jednostavniji i jeftiniji poreski sistem i efikasnije administriranje, evidencija, naplata i kontrola fiskaliteta, a za carine - pojednostavljenje i ubrzanje procedura uz efikasnu zaštitu od ilegalne trgovine. »Poveæenje privredne aktivnosti i privlaèenje stranih direktinih investicija trebalo bi da doprinesu unaprijeðenju poslovnog ambijenta u narednoj godini, dok seza sektor turizma preporuèuje ostvarivanje kvalitativnih i kvantitativnih efekata od na nivou prethodne godine«, saopšteno je u Smjernicama. Primarni cilj sektora trgovine u narednoj godini biæe poveæanje zone slobodne trgovine, èime se obezbjeðuje kvalitetno i bezbjedno snabdijevanje tržišta poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje, ali i širi moguænost za plasman crnogorskih proizvoda na svjetskom tržištu. U sektoru energetike se predviða realizacija projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i mineralnih sirovina, a u segmentu transporta priprema za realizaciju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševo. Vlada oèekuje i jaèanje konkurencije na tržištu elektronskih komunikacija, dok se za bankarski sektor preporuèuje unaprjeðenje regulatornog okvira sa propisima EU, usklaðivanje sa uslovima poslovanja na meðunarodnom finansijskom tržištu kroz primjenu Bazelskih standarda, kao i neposredna i posredna kontrola poslovanja banaka i mikrofinansijskih institucija. »Preporuèuje se i unaprjeðenje regulatornog okvira i razvoj sektora osiguranja u Crnoj Gori, razvoj regulative i infrastrukture za poboljšanje efikasnosti tržišta kapitala, kao i poveæanje stope aktivnosti stanovništva i zaposlenosti, kroz stvaranje boljih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i ulaganje u ljudski kapital«, navodi se u Smjernicama. U sektroru poljoprivreda se oèekuje realizacija agrarne, šumarske i politike upravljanja vodama, jaèanje ruralnog razvoja, ali i institucija, dok se kod regionalnog razvoja preporuèuje smanjenje razlika u nivou razvijenosti regiona, odnosno jedinica lokalne samouprave. (kraj) nar/bvm