Nikšić, (MINA) – Eparhija budimljansko – nikšićka, Crnogorsko – ruski kulturni centar i Institut za srpsku kulturu uputili su nadležnim u Crnoj Gori zahtjeve za očuvanje statusa ćiriličnog pisma i srpskog jezika u svim domenima u službenoj upotrebi, shodno Ustavu. Zahtjevi, formulisani na okruglom stolu Nacionalna samosvijest i ćirilica, koji je odžan u Nikšiću, upućeni su predsjedniku države, Ministarstvima pravde, prosvjete, nauke, kulture, za informaciono društvo i telekomunikacije, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU), Rektoru Univerziteta Crne Gore i Zaštitniku za ljudska prava. U zahtjevima se traži da se ispoštuje ravnopravnost ćiriličnog pisma s obzirom da mu je to po Ustavu zagarantovano pravo, kao i njegova kulturno - istorijska utemeljenost u Crnoj Gori. Zahtijeva se i da se, na osnovu postojećeg Ustava, donese zakon o upotrebi pisma kojim će se spriječiti mogućnost manipulacija u njegovoj upotrebi i davanja prioriteta jednom od pisama, kao i da se sadržaji nastavnih predmeta i udžbenika usklade sa Poveljom o pravima djeteta Ujedinjenih nacija. Potpisnici traže i da imena ulica, gradova i mjesta na tablama budu ispisana na ćiriličnom i latiničnom pismu. Zahtjeve, s ciljem dobijanja podrške, uputili su i svim nevladinim organizacijama i udruženjima čiji je rad usmjeren ka očuvanju srpskog jezika i ćirilice, kao i očuvanju ljudskih prava zagarantovanih Ustavom, a zatim i svim političkim subjektima. „Subjekti koji ne budu potpisali Zahtjev za očuvanje statusa ćiriličnog pisma direktno podržavaju kršenje Ustava“, navode potpisnici. Oni podsjećaju da je po Ustavu srpski jezik u službenoj upotrebi, a ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, mada to praksa sve to demantuje. „Iako srpski jezik jedini ima istorijski kontinuitet u Crnoj Gori i većina građana opredijelila se da govori i imenuje ga kao srpski, iako je u službenoj upotrebi, danas je na djelu u svakodnevnoj praksi kršenje njegovog i ćiriličnog pisma zagarantovanog ravnopravnog statusa“, navodi se u obrazloženju zaključaka. Kako se navodi, ime srpskog jezika izostavljeno je iz svih sfera koje se tiču službene i javne upotrebe, svega što je u domenu Vlade, ministarstava, prosvjete, a to istovremeno prati i diskriminacija ćirilice, koja samo ima status dozvoljenog pisma. „Slična diskriminacija sprovodi se na svim nivoima obrazovnog sistema u nastavnim programima i udžbenicima, u kojima se pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, kao i oni koji se opredjeljuju za ime srpskog jezika, lišavaju svog kulturnog nasleđa i svojih osnovnih prava i sloboda“, navodi se u zaključcima. (kraj) mpa/žug