Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Na preporuku bankarskog ombudsmana, Halila Kalaèa, da se smanje kamatne stope na minusna stanja tekuæih raèuna graðana i kreditne kartice, odgovorilo je pet banaka, koje su spremne da o tom problemu razgovaraju. Odgovore na preporuku, u predviðenom roku od 30 dana, dostavile su NLB Montenegrobanka, Crnogorska komercijalna (CKB), Hypo Alpe Adria (HAAB), Hipotekarna i Sosiete Generale Montenegro banka. „Banke su zainteresovane da njihove kamatne stope budu što prihvatljivije na crnogorskom tržištu, da su one promjenljiva kategorija i zavise od više faktora”, navodi se u saopštenju Kalaèa dostavljenom agenciji Mina-business. On je kazao da je oèekivao profesionalniji i odgovorniji odnos banaka na preporuku, jer se ona tièe oko 104 hiljade kljienata u Crnoj Gori. „Banke koje su odgovorile napravile su znaèajan iskorak u odnosu na dosadašnju praksu, kada je u pitanju ta problematika”, rekao je Kalaè. On je dodao da je samo Hipotekarna banka dala potpunu informaciju o visini kamata na minusna stanja tekuæih raèuna graðana i kreditne kartice u prvim mjesecima ove godine i kako su se one kretale u posljednje dvije godine. „Druge banke su se bavile opisivanjem tržišne situacije i razlozima koji uslovljavaju visinu kamatnih stopa na te bankarske proizvode. One nijesu dale podatke o visini tih kamatnih stopa, ni da li imaju namjeru da ih smanje”, naveo je Kalaè. On je saopštio da su se neke banke, u odgovorima na preporuku ombudsmana, bavile analizom najvažnijijh faktora koji utièu da kamatne stope na pomenute bankarske proizvode, koji se mogu podijeliti na spoljne i unutrašnje. Spolji faktori su, kako je naveo, oni koji su vezani za holding, odnosno majke banke, meðu kojima se najznaèajni odnosi na interno finansiranje. „Unutrašnji faktori su prisutni na novèanom tržištu. Ponuda, tražnja i drugi elementi tržišta, diktiraju cijenu tih bankarskih proizvoda. Prema mišljenju veæine banaka, najznaèajniji unutrašnji faktori su rizici, a najuticajniji kreditni rizik, koji je jako izražen na crnogorskom tržištu novca”, saopštio je Kalaè. Predstavnici banaka su kazali da je procenat loših kredita (NPL) u ukupnim u Crnoj Gori znatno veæi nego u okruženju i iznosi 18,5 odsto. Pored toga, banke su navele i visok trošak naplate potraživanja preko suda, koji je mnogo veæi nego u EU. Kalaè smatra da bi banke trebalo da budu transpanentnije u poslovanju sa klijentima u oblasti potrošaèkog kreditiranja. On je kazao da klijenti dobrog kreditnog boniteta ne treba da imaju tako visoke troškove u korišæenju tih bankarskih proizvoda, odnosno da bi kamate na njih trebalo da budu niže. „Klijenti ne treba da snose posljedice kreditnog rizika iz perioda kreditne ekspanzije i drugih poteškoæa u radu banaka“, poruèio je Kalaè i dodao da æe nastaviti da prati kretanje troškova koji se tièu klijenata u toj oblasti potrošaèkog kreditiranja. Bankarski ombudsman je, na osnovu uèestalih prigovora klijenata na visinu troškova koje banke zaraèunavaju na dozvoljeni minus tekuæeg raèuna graðana i kreditne kartice, preporuèio njihovo smanjenje, jer su neopravdano visoke. Te kamatne stope u prvim mjesecima ove godine iznose i do 24 odsto. Preporuke su bankama upuæene 26. marta i ostavljen im je rok od 30 dana da bankarskog ombudsmana obavijeste o eventualnom prihvatanju preporuke i njenoj realizaciji. (kraj) nar/bvm