Herceg Novi, (MINA) – Procesuiranje zloèina u Crnoj Gori je ismijavanje pravde, ocijenila je izvršni direktor Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Preleviæ, navodeæi da su za zloèin deportacije jednako krivi i nalogodavci i izvršioci. Predstavnici nekoliko nevladinih organizacija (NVO) danas su, polaganjem vijenaca ispred zgrade Centra bezbjednosti u Herceg Novom, obilježili 21. godišnjicu deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore Gorjanc Preleviæ, podsjetila je da je Herceg Novi bio sabirni centar za izbjeglice koje su deportovane iz Crne Gore i da su žrtve završile u koncentracionom logoru u Foèi i u Srebrenici, u kojoj nijedan deportovani Bošnjak nije preživio. Ona je, kako prenose Vijesti, kazala da je 50 ljudi smrtno stradalo od posljedica nezakonitog hapšenja civila izbjeglih iz Bosne i Hercegovine (BiH), koji su došli u Crnu Goru da potraže spas od rata. “Procesuiranje zloèina u Crnoj Gori je ismijavanje pravde. Nadamo se æe razum, moral, znanje i savjest prevagnuti i da æe se to promijeniti. Mi se borimo da zaborav ne prekrije ni zloèin, ni njegove žrtve, ani zloèince“, poruèila je Gorjanc Preleviæ. Prema njenim rijeèima, ako se ne može uticati na vlast, može na obrazovanje buduæih policajaca. „Oni moraju da znaju da nijesu dužni, da im je zabranjeno da izvršavaju nezakonita nareðenja, kojima se krše ljudska prava i meðunarodno humanitarno pravo. A to je upravo ono što je uraðemo deportacijom”, kazala je Gorjan Preleviæ. Ona je naglasila da su za taj zloèin „podjednako krivi nalogodavci i izvršioci”. Ervina Dabižinoviæ iz NVO Anim akazala je da spomenik žrtvama deportacije treba da bude postavljen u Herceg Novom jer graðani treba da znaju da je ovaj zloèin poèinjen u njihovo ime i da je zato mjesto spomeniku u najveæem bokeljskom gradu. Mirela Rebronja iz Centra za graðansko obrazovanje podsjetila je da su neke NVO 2011. godine inicirale da 25. maj bude ustanovljen kao dan sjeæanja na žrtve deportacije, ali da su “ reakcije bile poražavajuæe i da realizacije nije bilo”. Ona je kazala da je druga inicijativa bila upuæena gradonaèelniku Herceg Novog da se u tom gradu podigne spomenik žrtvama i da je tada odgovoreno da grad još nije spreman za takvo spomen obilježje i da æe se to pitanje naæi pred odbornicima lokalnog parlamenta, što nikada nije realizovano. “Spomen obilježje žrtvama ratova, koji je otkriven lani, nije odgovor na našu konkretnu inicijativu”, naglasila je Rebronja. Prema njenim rijeèima, zahtjev da se Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Uprava policije javno izvinu žrtvama, takoðe nije ispoštovan. Predstavnik NVO Broj 19, Mirsad Kurgaš, zahvalio je nevladinim organizacijama za sve što su do sada uèinile „svjesni dato predstavlja hrabar èin i to je ta klicana da u ovoj Crnoj Gori nije sve izgubljeno”. On je podsjetio da ustanovljeno da niko od deportovanih civila, nije imao nikakvu kriviènu odgovornost, što je svojevremeno navoðeno kao razlog da budu deportovani u BiH. Na pitanje novinara zašto spomen obilježje ne bi trebalo podiæi ispred zgrade MUP-a u Podgorici, odakle su stigla nareðenja, Kurgaš je kazao da dileme nema jer je “polaskom autobusa iz Herceg Novog sudbina tih ljudi bila veæ zapeèaæena." “Dali je stiglo nareðenje iz Podgorice ili iz Beograda, ne znamo, ali po toj logici mogli bismo spomenik podiæi i u Beogradu. Nije iskljuèeno da se to i desi jednog dana“, dodao je Kurgaš. (kraj) gop/isf