Podgorica, (MINA) – Crnogorski Univerzitet trebalo bi da slijedi trend stvaranja slobodoumne i sveobrazovane liènosti koja æe društvene fenomene posmatrati bez jednostranosti, iskljuèivosti i dogmatske svijesti, ocijenila je antropolog Sonja Tomoviæ-Šundiæ. Ona smatra da je temelj dobre komunikacije opšte obrazovana liènost, a da Univerzitet, „uslovno reèeno, forsira razvoj kritièke svijesti i stvaralaštva”. “Samo na taj naèin obrazovan èovjek može razviti kod sebe visoki stepen razumijevanja za ono što je razlièito od njega, izdignuti se iz lokalnih vrijednosti i kosmopolitski doæi do evropskih, svjetskih vrijednosti”, kazala je Tomoviæ-Šundiæ. Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da liènost sa najvišim obrazovnim standardima može da posmatra svijet u duhu tolerancije, kao i da intelektualno i moralno uzrastanje nadilazi svaku podijeljenost. Tomoviæ-Šundiæ je ocijenila da je „tokom rješavanja kljuènog pitanja za svaki narod (referendumskog procesa) politièka retorika bila optereæena izuzertno emocionalni govorom, nakon èega je ona ušla u mirniju, racionalniju fazu“. “Takva komunikacija odgovara konceptu moderna politike, gdje se racionalni izbor uzima kao mjera politièke zrelosti jednog naroda”, navela je ona. Tomoviæ-Šundiæ oèekuje da æe politièke partije i subjekti u Crnoj Gori, prihvatiti govor racionalnosti koji æe, u strateškom smislu, doprinositi viziji buduænosti i poèivati na razumnim rješenjima i zajednièkim konsenzusom svih graðana. “Odnos Mi-Oni je ideološki vokabular koji ne pripada zreloj graðanskoj demokratiji. Moderna država za temeljni pojam uzima graðanina”, rekla je ona. Takve podjele, smatra Tomoviæ-Šundiæ, kao i politièka oštrina u kojoj se “dijelimo na pravovjerne i krivovjerne, istomišljenike i neistomišljenike“, proistièe iz istorijskog vokabulara koji smo naslijedili. “Svako zrelo društvo priznaje samo dobra rješenja u politièkim i društvenim promjenama, a ne unaprijed etablirane i po predrasudama nastale podjele koje iskljuèuju neke aktere sa scene”, rekla je ona. Tomoviæ-Šundiæ je objasnila da takvo “etabliranje iskljuèuje aktere samim tim što ne pripadaju politièkom mišljenju koje je podobno”, ali da se graðansko društvo razvija u smjeru brisanja tih razlika. Ona je rekla da se uzori u adekvatnoj komunikaciji mogu naæi i meðu autoritetima iz prošlosti, a ne nužno meðu onima koji “realno prisustvuju u našem vremenu”. “Može se uspostaviti most sa onim što se tradicijom prenosi kao autoritet i kao vrijednost”, rekla je Tomoviæ-Šundiæ, navodeæi kao primjer svog pretka, vojvodu Gavra Vukoviæa. “Meðu uzorima su i Sveti Petar Cetinjski, Petar drugi Petroviæ Njegoš, kralj Nikola, naši veliki dinasti, pravnici, umjetnici, jer svi oni prestavljaju idealne mjere kojima mjerimo neka svoja aktuelna dešavanja”, kazala je Tomoviæ-Šundiæ. Upitana da li æe se graðanin pasivizirati poslije velikih promjena i kako æe se snaæi u tranziciji, Tomoviæ-Šundiæ je odgovorila da je rješenje svih pitanja dolaženje do principa mjere. Ona smatra da se polako ulazi u mirniji, sreðeni život, u kome je parlamentarna demokratija vrhunac, jer sve prolazi kroz njenu kontrolu, kao i da vladavina prava i pravni poredak u snažnim institucijama, mora biti cilj. “Svi koji smo dio akademske zajednice moramo forsirati da se u institucijama utemelji svijest u kojoj æe dijalog zamijeniti konflikt, jer tamo gdje dijalog prestaje, imate sve uslove da poène nasilje”, zakljuèila je Tomoviæ-Šundiæ. (kraj) mnm/del/isf