Obustaviti projekat Hidroelektrane Buk-Bijela
- Obustaviti projekat Hidroelektrane Buk-Bijela
- Post By urednik
- 16:58, 11 jul, 2004
Plužine, (MINA) – Ekološke nevladine organizacije (NVO), koje su danas na graniènom prelazu sa Bosnom i Hercegovinom, Šæepan Polju, organizovale treæi za redom protest protiv izgradnje Hidroelektrane Buk-Bijela, ponovile su svoj zahtjev za obustavljanjem tog projekta.
Domaæin protesta, koji je organizovan pod sloganom Neæu baru, hoæu Taru, bila je NVO Tara - Crkvièko Polje, a uèestvovale su i organizacije Most, Društvo pijatelja Durmitora, Centar za razvoj Durmitora i Ekološko društvo Breznica.
U protestu su uèestvovali i dugogodišnji splavari, graðani Šæepan Polja, Crkvièkog Polja i okolnih mjesta kao i ljubitelji Tare iz Republike Srpske.
Tehnièki sekretar NVO Tara – Crkvièko Polje Predrag Popoviæ kazao je agenciji MINA da su organizatori protesta zadovoljni današnjom manifestacijom koju je, prema njegovim rijeèima, posjetilo oko 300 graðana.
Predstavnici ekoloških NVO smatraju da bi se izgradnjom Hidroelektrane Buk-Bijela uništio najljepši dio kanjona Tare, koja je kao prirodni dragulj pod zaštitom UNESKO.
Gradnja Hidroelektrane najavljena je za proljeæe naredne godine, u sluèaju da Crna Gora i Republika Srpska na jesen sklope ugovor sa koncesionarom.
Prema procjenama eksperata iz Elektropivrrede Crne Gore, akumulacija Buk-Bijele potopila bi dolinu do brane elektrane Piva i 12 kilometara Tare uzvodno od Šæepan Polja, van zone nacionalnog parka.
Ministar zaštite životne sredine i ureðenja prostora Boro Vuèiniæ, u razgovoru za agenciju MINA, ocijenio je u subotu razumljivom brigu jednog broja graðana i nevladinih organizacija za kanjon rijeke Tare, u smislu izgradnje Hidroelektrane Buk-Bijela.
On je, meðutim, kazao i da u valorizaciji posebnih vrijednosti u Crnoj Gori svi trebaju biti i racionalni i realni.
«Moramo posebno voditi raèuna o uticaju na životnu sredinu, ali istovremeno imati u vidu da su u Crnoj Gori vodni potencijali za proizvodnju eleketriène energije vrlo malo iskorišteni a da država godišnje izdvaja desetine miliona EUR za njen uvoz», rekao je Vuèiniæ.
(kraj) dmh