Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlasnici stare devizne štednje deponovane u podgorièkoj Jugobanci u steèaju upozorili su danas da još ne mogu preuzeti potvrdu za registrovanje obveznica, koje bi unovèili na berzi ili njima kupili akcije preduzeæa. Trgovina obveznicama stare devizne štednje poèetkom jula je omoguæena vlasnicima èiji su ulozi izmješteni iz bilansa Montenegrobanke, a ostali tu moguænost mogu iskoristiti od aprila. Jedan od predstavnika deviznih štediša Jugobanke Jadranko Jovanoviæ trvrdi da štediše umjesto potvrde, na osnovu koje bi u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji mogli biti registrovani kao vlasnici obveznica, dobijaju objašnjenja kako æe im ulozi biti vraæeni u toku primjene buduæeg Zakona o javnom dugu. “Nadležni u Ministarstvu finansija i Centralnoj banci Crne Gore tvrde da ne možemo dobiti potvrde, jer je Jugobanka u steèaju”, kazao je Jovanoviæ agenciji Mina-business. On je podsjetio da je crnogorska Vlada poèetkom prošle godine usvojila Uredbu o kupovini akcija preduzeæa starom deviznom štednjom koju predstavljaju devize graðana na raèunima banaka sa sjedištem u Crnoj Gori do 31. decembra 1997. godine, deponovane sa pripadajuæom kamatom kod Narodne banke Jugoslavije. Prema njegovim rijeèima, štediše Jugobanke u steèaju preuzimale su krajem prošle godine u Centralnoj banci dio duga, koji im je država vratila novcem od prodaje kotorskog Jugopetrola. “Posebna Komisija Ministarstva finansija odobrava štedišama, iskljuèivo ukoliko im je zdravstveno stanje ugroženo, isplatu do dvije hiljade EUR uloga, a taj novac se takoðe preuzima u Centralnoj banci”, kazao je Jovanoviæ. On je upitao kako je moguæe da Centralna banka ne bude nadležna za izdavanje obveznica štedišama Jugobanke u steèaju, ukoliko je to bila za vraæanje dijela uloga, tim prije što u ovom sluèaju nije potrebno obezbijediti novac. Podgorièka Jugobanka je u steèaju veæ 15 mjeseci, a najavljeno je da æe njeni objekti biti ponuðeni kupcima na meðunarodnom tenderu. Predstavnici steèajnog odbora oèekivali su sredinom aprila da æe steèaj biti završen do kraja godine. Podgorièka Jugobanka je prva crnogorska banka u kojoj je otvoren steèaj, a iako Zakonom nije definisan rok za njegovo zatvaranje, praksa je pokazala da u srednjim finansijskim preduzeæima on traje do godinu. Ukupan dug Jugobanke sa starom deviznom štednjom i predsankcionim kreditima iznosi oko 105 miliona EUR, a bez njih oko tri miliona EUR. Provjerom potraživanja utvrðeno je da su najveæi povjerioci nikšiæka Trebjesa i crnogorsko Ministarstvo finansija. U podgorièkoj Jugobanci i Montenegrobanci bilo je evidentirano 122 miliona EUR stare devizne štednje ili 80 odsto ukupne vrijednosti. Iz Centralne banke Crne Gore danas nijesu mogli pojasniti na koji naèin štediše podgorièke Jugobanke u steèaju mogu dobiti potvrde o ulogu. Predsjednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgoviæ je prije godinu najavio da æe konaèana verzija crnogorskog zakona o javnom dugu, kojim bi trebalo da bude ureðeno pitanje stare devizne štednje iz perioda prije sankcija, biti završena do kraja tog mjeseca. On je tri mjeseca kasnije saopštio da su brže usvajanje tog zakona onemoguæile aktuelne politièke okolnosti, kao i da bi njegov predlog trebalo da bude razmatran na jednoj od prvih sjednica Skupštine, nakon oktobarskih izbora. Vlada je krajem prošle godine odluèila da 7,5 miliona EUR od prodaje Jugopetrola vrati deviznim štedišama. Štediše Montenegro i Jugobanke dobile su dio svojih uloga kasnije nego vlasnici registrovani u Podgorièkoj, Nikšiækoj, Pljevaljskoj i Beranskoj banci. Predsjednik crnogorske Vlade Milo Ðukanoviæ ocijenio je poèetkom marta da je kljuèni problem za ulazak kapitala u Crnu Goru svojinska nesigurnost koju treba eliminisati rješavanjem pitanja restitucije i stare devizne štednje. (kraj) anf/kmh