Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola, a zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje èetvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, upozorio je pomoænik ministra zdravlja, Mensud Grboviæ. On je otvorio Taiex radionicu posveæenu upravljanju “Skrining programa za rano otkrivanje štetne upotrebe alkohola“. Cilj te radionice je, kako je naveo, pružanje informacije o upravljanju skrining programom za rano otkrivanje štetne upotrebe alkohola i o naèinu praæenja pacijenta radi najboljeg ishoda i donošenja odluka zasnovanih na kvalitetnim podacima. Kako je rekao Grboviæ, Crna Gora je mala država, ali problem rasprostranjenosti alkoholom prouzrokovanih poremeæaja „nije mali“. „Procjenjuje se da u državi ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola, a s obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje èetvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi znaèilo da alkohol neposredno negativno utièe na život oko 120 hiljada ljudi u Crnoj Gori“, kazao je on. Kako je objasnio, o razmjerama štetne upotrebe alkohola u državi ne može se govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o prevalenciji i obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, kolièini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, zdravstvenim i drugim posljedicama upotrebe alkohola. Prema rijeèima Grboviæa, jedino je upotreba alkohola u populaciji adolescenata znaèajnije ispitana, sprovoðenjem dva kruga internacionalnog ESPAD istraživanja. “Rezultati ESPAD istraživanja meðu srednjoškolicima 2001. i 2008. godine kažu da je do 16. godine 74 odsto, odnosno 77 odsto mladih konzumiralo alkohol bar jednom“, kazao je on. Jedini podaci koji u Crnoj Gori postoje o konzumaciji alkohola kod odraslih, kako je naveo Grboviæ, potièu iz Ankete o mjerenju životnog standarda koja je sprovedena 2008. godine na populaciji stanovnika starosti preko 20 godina. On je rekao da, prema rezultatima te ankete, jedan od èetiri odrasla stanovnika (25,1 odsto) pio je alkohol povremeno ili svakodnevno u 2008. godini. Od tog broja,kako je naveo, više od desetine (2,9 odsto) pilo je svakog dana. Grboviæ je kazao da je ta anketa pokazala da je ukupna konzumacija èistog etil alkohola po glavi stanovnika godišnje u Crnoj Gori oko 12,8 litara. Kako je rekao, alkoholizam je u Crnoj Gori i u svijetu najzastupljenija bolest zavisnosti. “Kada govorimo o psihijatrijskim bolestima sa najveæim efektima na društvenu produktivnost, poslije depresije, alkoholizam je mentalni poremeæaj koji ima najjaèi efekat na invalidnost u globalnom smislu”, ukazao je Grboviæ. Prema njegovim rijeèima, poveæana konzumacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih riziko-faktora za zdravlje pojedinca i stanovništva. On je upozorio da je alkoholizam povezan sa oko 200 razlièitih somatskih bolesti i povreda i da utièe na rast broja ubistava i samoubistava. "Treba istaæi i socijalni problem štetne upotrebe alkohola bez klasiènih znakova i simptoma zavisnosti poput saobraæajnih nesreæa, porodiènog nasilja i tuèa", kazao je Grboviæ. On je kazao na to da je alkoholizam klasièna socijalno medicinska bolest, u èijem nastajanju znaèajnu ulogu igraju i socijalni faktori. Grboviæ je objasnio da je u razumjevanju alkoholizma potreban, osim medicinskog, sveobuhvatan ekosistemski pristup. “Korijeni bolesti nalaze se u veoma rasprostranjenoj navici korišæenja alkoholnih piæa u opštoj populaciji. Upotreba alkohola u Crnoj Gori je dio „nasleða i nacionalne tradicije“, kao i proizvodnja alkoholnih piæa u „ domaæoj radinosti“, ocijenio je Grboviæ. On je kazao da se u Crnoj Gori radi na uvoðenju skrininga štetne upotrebe alkohola, jer je jedna od najvažnijih karika u borbi protiv alkoholizma na vrijeme prepoznati problem. “Borba protiv te kompleksne bolesti koja uništava zdravlje pojedinca, razara porodicu i ima bitnog efekta na produktivnost i prosperitet nacije, posebno u našem regionu, gdje je navika konzumiranja alkohola i dalje vrlo prisutna, mora se podiæi na viši nivo”, zakljuèio je Grboviæ. (kraj) tpr/isf