Podgorica, (MINA) – Beogradskim sporazumom, potpisanim 14. marta 2002. godine, predviðeno je da Ustavna komisija, èije èlanove delegiraju Savezna i skupštine Srbije i Crne Gore, izradi Ustavnu povelju, koja æe predstavljati najviši pravni akt buduæe državne zajednice. Predviðeno je da tekst tog akta usvajaju prvo republièke, a potom i savezna skupština. Sporazum su u Beogradu potpisali tadašnji crnogorski predsjednik i premijer Milo Ðukanoviæ i Filip Vujanoviæ, predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica, predsjednik srpske Vlade Zoran Ðinðiæ, potpredsjednik Savezne vlade Miroljub Labus i visoki predstavnik Evropske Unije(EU) za spoljnu politiku i bezbijednost Havijer Solana. “Tim postupkom bili bi potvrðeni elementi državnosti Srbije i Crne Gore, koji proizlaze iz sadašnjeg faktièkog stanja i istorijskih prava obje države èlanice”, navodi se u beogradskom Sporazumu. Crnogorska delegacija u Komisiji za izradu povelje buduæe državne zajednice, održala je prvi sastanak 17. juna, uoèi konstitutivne sjednice u Beogradu. Èlanice koalicije Zajedno za Jugoslaviju (ZZJ), nijesu prisustvovale sastanku, ocjenjujuæi da je formiranje posebnih delegacija unutar Ustavne komisije protivno beogradskom Sporazumu. Crnogorska delegacija u Komisiji za izradu povelje ima devet èlanova. Demokratska partija socijalista (DPS) je zastupljena sa tri, a ostale parlamentarne partije sa po jednim predstavnikom. Za koordinatora crnogorske delegacije izabran je potpredsjednik crnogorskog parlamenta i èlan DPS-a, Dragan Kujoviæ. Konstitutivna sjednica Komisije, sastavljene od 27 èlanova, održana je 18. juna u Beogradu. Èetiri dana kasnije, dogovoreno je da izrada povelje poène u srijedu, 26. juna, u Podgorici. Istovremeno, usvojen je Poslovnik o radu Komisije i dogovoren izbor šest kopredsjednika, po dvojica iz jugoslovenskog, crnogorskog i srpskog parlamenta. Usaglašeno je, takoðe, da svaka odluka bude usvojena onda kada za nju glasa, najmanje, pet poslanika iz jednog parlamenta. Za kopredsjedavajuæe Komisije izabrani su Dragoljub Miæunoviæ, Srða Božoviæ, Zoran Žižiæ, Dragan Kujoviæ, Boško Ristiæ i Dragan Joèiæ. Na sastanku 4. jula, Komisija je jednoglasno usvojila izvještaj Potkomisije, koji sadrži dio nacrta teksta Povelje. “Dio nacrta teksta povelje sastoji se iz dva dijela. Struktura povelje i organizacija vlasti u državnoj zajednici Crne Gore i Srbije”, kazao je tada jedan od koopredsjedavajuæih Zoran Žižiæ. On je naveo da u strukturi povelje ima osam odjeljaka. “Prvo idu osnovne odredbe, slobode i prava, ukljuèujuæi i manjinska, organizacija vlasti, ekonomska oblast, vojska, promjene povelje, naèin njenog usvajanja i izlazne klauzule koje su predviðene beogradskim Sporazumom, kao i prelazne i završne odredbe. Sve je to struktura povelje”, objasnio je Žižiæ. Prema njegovim rijeèima, drugi dio odnosi se na organizaciju vlasti, što je naslovljeno kao institucije i organi državne zajednice Crne Gore i Srbije. On je naglasio da su se izdiferencirala dva koncepta. “Jedan, koji polazi od toga da je državna zajednica Crne Gore i Srbije, država koja ima meðunarodno pravni subjektivit sa dvije ravnopravne države èlanice, a drugi koncept, da državna zajednica predstavlja savez država, koja u suštini nema svoj meðunarodno-pravni subjektivitet”, rekao je Žižiæ. On je objasnio, da na osnovu ta dva razlièita koncepta, postoje i razlike u naèinu izbora organa, mandata, naèina odluèivanja. Žižiæ je tada rekao da se èitav posao izrade teksta povelje može završiti do kraja jula, “nakon èega bi uslijedilo usaglašavanje postojeæih razlika”. Autorima Ustavne povelje, 5. jula, Venecijanska komisija, pri Savjetu Evrope, dostavila je Nacrt elemenata za moguæu inkorporaciju u taj dokument. EU, prema tom dokumentu, Srbiju i Crnu Goru, vidi kao državnu zajednicu, zasnovanu na ravnopravnosti njenih èlanica. Kujoviæ je, reagujuæi na preporuke koje je uputila Venecijanska komisija, istakao da one sadrže dio koji odstupa od beogradskog Sporazuma i da Crna Gora to neæe prihvatiti. Podgorièki analitièar Srðan Darmanoviæ, kazao je da je Venecijanska komisija dala prilièno uravnotežen predlog, u kojem je tražen balans, odnosno, kompromis izmeðu Crne Gore i Srbije. »Mislim da su neke osnovne intencije beogradskog Sporazuma, u tekstu Venecijanske komisije, uraðene na prihvatljiv naèin, ukljuèujuæi èak i odredbu o referendumu nakon tri godine«, rekao je Darmanoviæ. Na sjednici Komisije, 20. jula, ocijenjeno je da æe 70 odsto teksta povelje biti usaglašeno. »Imamo dva paralelna teksta, crnogorske i srbijanske strane, a vjerujem da æemo imati i treæi u kome æemo vidjeti šta je usaglašeno, a šta nije«, kazao je tada Kujoviæ. Prema njegovim rijeèima, povelja bi mogla biti završena do polovine avgusta, a veæ u septembru ušla bi u republièke parlamente. Drugi koordinator Zoran Žižiæ pojasnio je da se tekst povelje praktièno sastoji iz dvije verzije. On je objasnio da je razlika u tome da li je državna zajednica Srbije i Crne Gore država sa koje su države èlanice prenijele odreðene nadležnosti ili je ona tehnièki servis država Srbije i Crne Gore. Za prvu verziju zalagala se kompletna delegacija saveznog, srbijanskog i dio delegacije crnogorskog parlamenta iz koalicije ZZJ . Podgorièki analitièar Rade Bojoviæ, smatra da je predlog Venecijanske komisije “realnost koja se nameæe”. »Dvije verzije povelje koju su pripremili beogradska i crnogorska strana se iskljuèuju. EU æe zato, u konaènom, nametnuti svoje rješenje«, rekao je tada Bojoviæ. On je ocijenio predlog Venecijanske komisije, kao korektnije rješenje od onoga što predlaže zvanièni Beograd. Èlan Ustavne potkomisije iz DPS-a Igor Lukšiæ, kazao je da tekst Venecijanske komisije sadrži neke, u osnovi, dobre odredbe, dok o nekima postoje znaèajne rezerve. “I na njih imamo spremne odgovore, potkrijepljene argumentima«, naveo je tada Lukšiæ. Tekst povelje, meðutim, i pored svih oèekivanja, nije bio gotov ni poèetkom avgusta. Koordinator crnogorske delegacije Dragan Kujoviæ, 11 avgusta, najavio je da æe, nakon sjednice Komisije, potpisnici Sporazuma i Republièki parlamenti biti obaviješteni o kljuènim taèkama nesporazuma. On je kazao da bi, ukoliko to odobre potpisnici Sporazuma i dva parlamenta, povelju mogli dogovoriti vlade Crne Gore i Srbije. Dan kasnije, Komisija je uputila pismo potpisnicima beogradskog Sporazuma, u kojem je konstatovala da razlike koje su se pojavile u radu Potkomisije nijesu prevaziðene. U pismu se navodi da je tokom osmonedjeljnog rada saèinjen tekst povelje, sa brojnim alternativama. »Sada je potreban dodatni napor politièkih volja u traženju prihvatljivih rješenja. To bi èlanovima Ustavne komisije omoguæilo ubrzano usaglašavanje«, naglašava se u pismu koje su potpisali predsjedavajuæi Komisije Dragoljub Miæunoviæ i kopredsjednici Srða Božoviæ, Boško Ristiæ, Dragan Joèiæ, Zoran Žižiæ i Dragan Kujoviæ. Kao krajnji rok za završetak teksta Povelje pominjao se 1. septembar. Ideja da se dvije vlade, crnogorska i srpska, ukljuèe u pisanje teksta povelje, naišla je, takoðe, na podijeljena mišljenja. Žižiæ je tada rekao da vlade Crne Gore i Srbije, prilikom izrade povelje, mogu samo pružati struènu pomoæ po pozivu potpisnika beogradskog Sporazuma ili Komisije. Prema njegovim rijeèima, beogradski Sporazum ne predviða da povelju rade Vlade, veæ Komisija èije predstavnike daju Savezna i skupštine Crne Gore i Srbije. Krajem avgusta, Koalicija ZZJ najavila je da æe ponuditi svoju verziju teksta povelje buduæe državne zajednice Srbije i Crne Gore. Èlan Komisije Ranko Kadiæ, kazao je da bi taj tekst sadržao, do tada usaglašena pitanja sa predstavnicima Demokratske opozicije Srbije (DOS) i Demokratske stranke Srbije u Ustavnoj komisiji, i da bi bio u duhu zakljuèaka beogradskog Sporazuma i Venecijanske komisije. Vlade Crne Gore i Srbije, kako je najavljeno, 24. avgusta u potpunosti su usaglasile sadržaj povelje. “Vjerujem da æe Komisija, uz odgovrajuæe pravno-tehnièke korekcije, propustiti povelju prema parlamentima”, rekao je tadašnji crnogorski premijer Filip Vujanoviæ. On je naveo da je, u usaglašenom tekstu povelje, “apsolutno rijeè o državnoj zajednici”. “Nije ni savezna, ni federalna, ni savez nezavisnih država. To je državna zajednica, kako je upravo koncipirana beogradskim Sporazumom”, kazao je Vujanoviæ. Portparol visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbijednost Kristina Galjak, izjavila je da je Havijer Solana pozdravio predlog povelje koji su usaglasile vlade u Podgorici i Beogradu. »Inicijativu srbijanske i crnogorske vlade Solana ocjenjuje pozitivnom i dobrodošlom, u cilju davanja doprinosa radu na povelji«, kazala je Galjak. U meðuvremenu, DOS je Komisiji uputio svoje viðenje teksta povelje, koje je predstavljalo dopunjenu verziju predloga dvije Vlade. Kujoviæ je ocijenio tada da je “DOS-ov novi predlog teksta povelje neprihvatljiv, jer je drugaèiji od onog koji su usaglasile dvije vlade”. Prema njegovim rijeèima, u novom tekstu povelje uvode se neposredni izbori, što je u potpunoj suprotnosti sa beogradskim Sporazumom i mijenja poziciju država èlanica. “Državna zajednica nije zajednica graðana, veæ država èlanica. Ako su izbori neposredni, onda je pozicija države èlanice drugaèija, odnosno, pitanje državne zajednice je riješeno unitarno«, naglasio je Kujoviæ. Žižiæ je ocijenio pozitivnim DOS-ov predlog povelje, kao i Kadiæ, koji ga je prokomentarisao kao “približavanje stavova predsjedništva DOS-a i koalicije ZZJ”. Nakon što su, 6. septembra, okonèani osmosatni razgovori sa Solanom, crnogorski predsjednik Milo Ðukanoviæ i srpski premijer Zoran Ðinðiæ, saopštili su da su prevaziðena sva sporna pitanja koja su otežavala usvajanje Povelje, izuzev naèina izbora poslanika za zajednièki parlament. Sredinom septembra, koalicija ZZJ objasnila je da pitanje neposrednih izbora za parlament nove državne zajednice jasno definisano i da tu nema kompromisa. U isto vrijeme, Politièki komitet Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (SE) odluèio je da preporuèi prijem državne zajednice Srbije i Crne Gore u tu organizaciju, tek kada parlamenti tih republika usvoje povelju buduæe državne zajednice. “Konaènu odluku o prijemu SRJ u SE donijeæe Savjet ministara, koji zasjeda 6. novembra”, rekao je tada Kujoviæ. Solana procjenjuje da je usvajanje Povelje "prvi put sasvim blizu", otkako je poèeo proces preureðenja državnih odnosa Srbije i Crne Gore. On je naglasio da æe "jasno ekonomsko i institucionalno ureðenje, na ravni državne zajednice, omoguæiti dalji napredak ka pridruživanju EU”. Èlan Ustavne Komisije Miodrag Vukoviæ, rekao je da, ukoliko predstavnici federalnog parlamenta budu koèili usvajanje Povelje, zvanièna Podgorica i Beograd treba sami da završe taj posao. Potkomisija za pisanje povelje, krajem oktobra, svela je broj spornih odredbi nacrta tog dokumenta na tri. Sporna su ostala pitanja naèina izbora poslanika za buduæi parlament državne zajednice Srbije i Crne Gore, nadležnosti zajednièkog suda i naziv naèina finansiranja organa državne zajednice. Poèetkom novembra, ostavku na èlanstvo u Ustavnoj komisiji podnio je Ferhat Dinoša, zato što se u preambuli dokumenta Srbija definiše kao država sa autonomnim pokrajinama Vojvodinom i Kosovom i Metohijom, èime se krši Rezolucija 1244 Savjeta Bezbjednosti. Dinoša je, kako je tada kazao, oèekivao da æe predstavnici DPS-a biti protiv takvog teksta preambule. Komisija je prekinula rad 4. novembra, a da prethodno nije usaglasila tekst povelje, koji je šest mjeseci pripremala Potkomisija. Novinarima je saopšteno da Komisija nije uspjela da dogovori, da li da se u tekst povelje unese odredba o naèinu izbora poslanika za parlament buduæe zajednice, kao i nadležnosti zajednièkog suda. Iz Politièkog komiteta SE najavljeno je da Jugoslavija neæe biti primljena u tu organizaciju 6. novembra, kako je bilo predviðeno, a da æe oni koji su tome doprinijeli, morati preuzeti odgovornost. »Zabrinjavajuæe je što nijesu održana obeæanja koja su bila data SE«, saopšteno je iz te organizacije. U meðuvremenu, nastavljena su optuživanja suprotstavljenih strana, èijom krivicom Povelja nije usvojena. Kujoviæ je objasnio da je sa predstavnicima politièkog komiteta SE dogovoreno da Srbija i Crna Gora mogu biti primljene u tu organizaciju, ukoliko se povelja usvoji u republièkim parlamentima. »Ja sam to razumio kao jedan tolerantan stav Evrope prema Crnoj Gori i Srbiji i razumijevanje da savezni parlament nema neku osobitu ulogu, osim da proglasi povelju i na taj naèin sebe ukine«, kazao je Kujoviæ. Demokratska stranka (DS) predložila je 15. novembra, da se neposredni izbori za parlament buduæe državne zajednice održe tek 2004. godine, a da se, za prvi saziv parlamenta, poslanici biraju posrednim putem, iz republièkih parlamenata. Taj predlog naišao je na razlièite stavove èlanova Potkomisije. Lukšiæ izjavio je da “kompromisni predlog DS-a uvažava ono što je politièka realnost u Crnoj Gori”. »DPS æe, iako smatra da bi države èlanice svojim zakonima trebalo da propisuju naèin izbora poslanika za zajednièki parlament, prihvatiti kompromisni model«, kazao je Lukšiæ. Èlan Ustavne komisije Borislav Banoviæ, ocijenio je da predlog DS-a, o izboru poslanika za parlament buduæe zajednice, nije nikakav kompromis. “Tim predlogom mijenjaju se rješenja dogovorena beogradskim Sporazumom”, rekao je Banoviæ. On je podsjetio da u tom dokumentu piše, da države èlanice, svojim zakonima, odreðuju izbore. “Da li æe Crna Gora i Srbija ove godine imati posredne, a za tri, pet ili osam godina neki drugi naèin izbora, to ne može biti regulisano poveljom, veæ to odreðuju države èlanice”, istakao je Banoviæ. Prema njegovim rijeèima, ukoliko se želi pravi kopromis, onda se mora poštovati Sporazum. “Crna Gora to oèekuje od Srbije i to je najbolji kompromis”, kazao je tada Banoviæ i dodao da neæe glasati za predlog DS-a. Politièki lider Liberalnog saveza (LS) Miodrag Živkoviæ, naveo je da je “velika prevara DPS-a u potpunosti ogoljena”. "Sada je svima jasno, posebno biraèkom tijelu koje je željelo nezavisnu Crnu Goru, da za DPS nema date rijeèi i da za nju ne postoji ništa sveto", kazao je Živkoviæ. Direktor Centra za regionalne i bezbjednosne studije Miodrag Vlahoviæ, ocijenio je da je Crna Gora uèinila ustupak, pristajanjem da prvi izbori za parlament nove zajednice budu posredni. Predsjednik Socijalistièke narodne partije (SNP) Predrag Bulatoviæ izjavio je tada da povelja ne može dobiti veæinu u parlamentima, bez podrške koalicije Zajedno za promjene. Kujoviæ je pozvao Socijaldemokratsku partiju (SDP) da podrži kompromisno rješenje o naèinu izboru poslanika u parlament zajednice Srbije i Crne Gore. On je rekao da najava DPS da neæe pristati da se u tekst povelje unese model izbora poslanika nije nikakav obrt, veæ dosljedan stav te partije. "Nije rijeè niti o pritisku SDP-a, ni dogovoru, jer se koalicioni partneri drže beogradskog Sporazuma", kazao je Kujoviæ. Prema njegovim rijeèima, DPS je napravila ustupak, prvo posredni, a zatim, 2004. godine neposredni izbori, ali ne da to bude i uneseno u povelju. Veæina èlanova Potkomisije, meðutim, 21. novembra, postigla je saglasnost da izbori za parlament zajednice Srbije i Crne Gore, u naredne dvije godine budu posredni, a nakon toga neposredni. Najviši zvaniènici Crne Gore, Srbije i Jugoslavije postigli su, 28. novembra u Beogradu, dogovor o kljuènom spornom pitanju u povelji, naèinu izbora poslanika za parlament buduæe državne zajednice. Solana je tada izjavio da je postignut potpuni konsenzus o povelji. »Politièki dogovor je postignut. Kljuèno sporno pitanje je regulisano. Ostalo je da se riješe neki ekonomski detalji i zato oèekujem da æe povelja biti usvojena do kraja decembra«, rekao je Solana. Bulatoviæ je, u meðuvremenu, poruèio da ta partija u federalnom Parlamentu neæe prihvatiti kompromisno rješenje o naèinu izbora poslanika. Analitièar Centra za demokratiju i ljudska prava Rade Bojoviæ, ocijenio je beogradski dogovor, iznuðenim pritiskom EU. »Crna Gora je manji partner i igraè na relaciji Beograd-Podgorica-Brisel. Ona zavisi ekonomski i politièki od Brisela, koji ima niz mehanizama na koje može raèunati u pritisku na Podgoricu«, kazao je Bojoviæ. Potkomisija je, 3. decembra, usvojila kompromisni predlog DS-a o naèinu izbora poslanika za parlament buduæe zajednice Srbije i Crne Gore i time došla na korak od konaènog rješenja. Nakon usvajanja kompromisnog rješenja teksta povelje, došlo je, meðutim, do novog nesporazuma. Èlanovi Potkomisije nijesu mogli usaglasiti termin od kada poèinje teæi trogodišnji moratorij za raspisivanje referenduma, od potpisivanja beogradskog Sporazuma ili od usvajanja povelje u parlamentima. Glavni odbor (GO) SNP-a odluèio je da podrži donošenje povelje, uz dva uslova. “U konaènom tekstu povelje, ili zakona za njeno sprovoðenje, mora se unijeti odredba da rok za raspisivanje referenduma teèe tri godine od dana stupanja povelje na snagu”, saopštio je SNP. Drugi uslov je da se, kako je navela ta partija, u jedan od ova dva dokumenta, ugradi obaveza da neposredne izbore za parlament zajednièke države, predsjednik mora raspisati najkasnije dvije godine od konstituisanja prvog skupštinskog saziva. Kujoviæ je naglasio da je predlog SNP-a neprihvatljiv za veæinu èlanova crnogorske delegacije u Ustavnoj komisiji. «Ne mogu se unaprijed davati garancije da bi pokrivali neke politièke nesporazume unutar SNP-a. To se mora urediti zakonima», rekao je Kujoviæ. On je predstavio zahtjev zvaniène Podgorice, da se rok za trogodišnji moratorij na referendum u Crnoj Gori odredi izbornim zakonom, a ne poveljom. Komisija je, ipak, 6. decembra u Beogradu, jednoglasno usvojila tekst povelje buduæe zajednice Srbije i Crne Gore, koji je pripremila Potkomisija. Usvojeni su i zakljuèci, prema kojima æe svi rokovi u povelji teæi od dana njenog usvajanja. Organi buduæe zajednice, prema dogovoru, biæe formirani do 31. januara 2003. godine. Neposredni izbori biæe raspisani taèno dvije godine od usvajanja povelje. Zakljuèke su predložili èlanovi Komisije Dragoljub Miæunoviæ, Igor Lukšiæ i Zoran Žižiæ. U tekstu povelje navodi se da, poslije tri godine, države èlanice imaju pravo da pokrenu postupak za promjenu državnog statusa, odnosno, za istupanje iz zajednice. Odluka o istupanju donosi se na referendumu, a zakon o tome u nadležnosti je država èlanica, koje moraju voditi raèuna o meðunarodno priznatim demokratskim standardima. U sluèaju istupanja Crna Gore, meðunarodni dokumenti koji se odnose na Jugoslaviju, posebno Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odnosili bi se u cjelosti i važili za Srbiju kao nasljednika. Država èlanica koja iskoristi pravo na referendum, piše u povelji, ne nasljeðuje pravo na meðunarodno-pravni subjektivitet. Sva sporna pitanja u tom sluèaju, posebno bi se regulisala izmeðu države sljedbenika i osamostaljene države. Ako bi se dogodilo da se obje države izjasne za samostalnost, sporna pitanja regulisala bi se u postupku sukcesije. Živkoviæ je ocijenio da je konaèno usvajanje teksta povelje “ogoljena izdaja DPS-a i Mila Ðukanoviæa”. "Uradili su ono što sam ja nazvao, preveli su Crnogorce žedne preko vode", kazao je on. Prema Živkoviæevoj ocjeni, ova izdaja je veæa od one iz 1918. godine. "Crna Gora je usvajanjem ovakvog teksta Povelje i principom neposrednih izbora, trasirala put prema unitarnoj državi", ustvrdio je Živkoviæ. Evropski komesar za spoljnu politiku Kris Paten bio je oduševljen viješæu o usvajanju Povelje u Beogradu. On se nada zajednièkom radu koji æe osigurati uspjeh " novom i važnom aranžmanu", kojeg bi trebao slijediti i sporazum o stvaranju jedinstvenog tržišta i carina. Potkomisiji je, meðutim, nakon trnovitog puta do usvajanja povelje, ostala još jedna prepreka, zakon o njenom sprovoðenju. On predviða da rokovi poèinju teæi od momenta usvajanja Povelje u parlamentima i da predsjednik buduæe zajednice raspisuje neposredne izbore za Skupštinu zajednice, dvije godine od formiranja njenog prvog saziva. Zakon, takoðe, predviða i da Povelja o ljudskim pravima bude donešena do 31. januara, do kada bi trebalo da budu formirani i novi državni organi. Najavljeno je da æe, do tog datuma, tekst povelje biti usvojen u Republièkim parlamentima. Èlanovi Komisije nijesu usaglasili sporno pitanje ko æe buduæu državnu zajednicu predstavljati u meðunarodnim finansijskim institucijama. Povelja i zakon o njenom sprovoðenju nijesu usvojeni do danas. Sa posljednje sjednice saopšteno je da se ti dokumenti ne mogu poslati parlamentima na usvajanje jer Komisija nija završila posao, zbog "zamora èlanova Komisije i neprpremljenosti sjednice". (kraj) nem/sim