Beè, (Montena–business) – U negativne efekte pristupanju evropskoj uniji vjeruje 22 odsto stanovništva osam zemalja kandidata, dok 58 odsto ispitanih vjeruje u pozitivne posljedice proširenja EU, rezultati su ankete odsjeka za istraživanje tržišta austrijske banke. Istarživanje je sprovedeno meðu 650 top-menadžera i osam hiljada stanovnika Hrvatske, Slovenije, Poljske, Èeške, Slovaèke, Maðarske, Rumunije i Bugarske, piše Vjesnik. Bivši austrijski ministar finansija i sadašnji savjetnik Uprave Bank Austrije Ferdinand Lacina, naglasio je da menadžeri regije vjeruju kako æe Evropa profitirati proširenjem, zatim kako veæina vjeruje da æe proširenje Unije imati pozitivne posljedice na njihove zemlje i da su najmanja oèekivanja u Hrvatskoj, a najveæa u Rumuniji. Istraživanje je potvrdilo da se ponovio rezultat iz prethodne godine, prema kojem je 83 odsto anketiranih menadžera vjerovalo da æe proširenje EU imati pozitivne posljedice na njihovu zemlju. Èak 73 odsto smatra da æe dosadašnje zemlje èlanice profitirati od toga, a samo deset odsto se pribojava negativnih posljedica. Rezultati pokazuju uvjerenje menadžera da æe proširenje Unije na Istok biti završeno do 2010. godine. Èeški, maðarski, poljski, slovenaèki i slovaèki menadžeri pokazali su se veoma velikim optimistima u pogledu pridruživanja svojih zemalja EU. Kod pitanja o vremenu pristupa Uniji istraživaèi su zakljuèili kako je optimizam veæi meðu menadžerima nego meðu stanovništvom. U Maðarskoj svi ispitani menadžeri smatraju da æe do 2010. godine njihova zemlja pripadati EU, dok isto misli 75 odsto stanovnika. Raspoloženje u korist EU popravilo se u Slovaèkoj i Rumuniji, a u Hrvatskoj je u julu ove godine bilo lošije nego godinu ranije. Odgovori na pitanja vezana uz uvoðenje eura otkrivaju kako 52 odsto ispitanih vodeæih ljudi najveæih kompanija u regiji smatra da euro treba što prije uvesti kao platežno sredstvo, dok je samo šest odsto protiv. Zanimljivo je da se veæina euro optimista nalazi u Hrvatskoj i Slovaèkoj, dok su menadžeri u Maðarskoj i Sloveniji mnogo nepovjerljiviji prema uvoðenju te valute. Ukupno 69 odsto ispitanika smatra da æe privreda njihove države nakon pristupa EU imati veæu ulogu u meðunarodnoj ekonomiji od današnje. Prošle godine takvo je mišljenje zastupalo 78 odsto anketiranih. (kraj)