Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poreski obveznici od naredne godine plaæaæe oko 12 odsto kamate na neplaæeni porez, višestruko veæu nego do sada, predviðeno je Nacrtom zakona o izmjenana i dopunama Zakona o poreskoj administraciji. Nacrt je objavljen na internet stranici Ministarstva finansija, a predviðeno je da primjena novog, izmijenjenog zakona poène od naredne fiskalne godine. Na poreski dug država sada naplaæuje kamatu po stopi od nekoliko procenata godišnje, koliko banke plaæaju klijentima na položene štedne uloge po viðenju. Prema ranijim ocjenama iz Direkcije javnih prihoda, koja je prošle godine predlagala poveæanje kamatne stope na najmanje 18 do 25 odsto godišnje, važeæa od 1,5 do dva odsto, stimuliše izbjegavanje plaæanja poreza. Zbog niske kamate na neplaæen porez, obveznicima je bilo isplativije da duguju porez, a redovno izmiruju obaveze za kredite. Veæa kamatna stopa od oko 12 odsto godišnje, odnosno 0,03 odsto dnevno, kako je ocijenjeno u obrazloženju Nacrta, odgovara uobièajenoj na kredite banaka. U Nacrtu je predviðeno da istu stopu od 0,03 odsto dnevno, država plaæa obvezniku na višak plaæenog poreza. U crnogorskoj Vladi oèekuju da æe primjenom novog zakona biti omoguæeni dodatni budžetski prihodi, posebno na osnovu efikasnije kontrole utvrðivanja i plaæanja poreskih obaveza obveznika. Meðu razlozima izmjena Zakona o poreskoj administraciji, navedeni su i usklaðivanje sa propisima koji su usvojeni nakon njegovog stupanja na snagu. U cilju stvaranja pretpostavki za efikasniju kontrolu plaæanja poreza, predloženo je da obveznici sve uplate i isplate iz poslovnih aktivnosti obavljaju preko raèuna kod ovlašæenih nosilaca platnog prometa. Poboljšane su odredbe o identifikaciji i registraciji poreskih obveznika, koji æe ubuduæe navoditi svoj poreski idenfikacioni broj (PIB) u sve akte koje dostavljaju Direkciji, drugim državnim ili tijelima lokalne samouprave. Advokatska komora i druga profesionalna udruženja, biæe obavezna da Direkciji dostavljaju obavještenja o promjenama u strukovnim registrima, što bi trebalo da doprinese efikasnijoj kontroli plaæanja poreza onih obveznika koji se ne upisuju u registar Privrednog suda. Kako je planirano, od naredne godine biæe moguæe dostavljanje poreskih akata elektronskom poštom. Predloženim izmjenama predviðeno je da ministar finansija propiše kriterijume za odreðivanje poreskih obveznika koji imaju status velikih. U obrazloženju je ocijenjeno da je sadašnji kriterijum, da im je poreska obaveza veæa od 250 hiljada EUR godišnje, nedovoljno efikasan. Novine u zakonu biæe i rokovi zastarjelosti prava na utvrðivanje i naplatu poreske obaveze, kao i na povraæaj viška plaæenog poreza. Pravo na utvrðivanje obaveze zastarijevalo bi pet godina nakon kraja one u kojoj je tu obavezu poreski obveznik, odnosno poreski organ bio dužan da utvrdi. Pravo na naplatu obaveze, zastarijevalo bi tri godine nakon one kada je trebalo platiti porez. Pravo na povraæaj više plaæenog poreza zastarjevalo bi tri godine nakon one kada je preplaæena obaveza. Za razliku od prethodnih rješenja, izmjenama je predviðeno nagraðivanje institucije nadležne za prikupljanje poreza. Njoj bi trebalo da pripada jedan odsto naplaæenih neprijavljenih prihoda, dva odsto kamate i novèane kazne i polovina plaæenih troškova poreskog postupka. Biæe promijenjene i kaznene odredbe, pa æe obveznik platiti kaznu od deset do 200 minimalnih zarada ako na vrijeme ne obavijesti o otvaranju i zatvaranju raèuna kod banke, preko tog raèuna ne obavlja sve uplate i isplate na osnovu poslovnih aktivnosti ili ne prijavi blagovremeno promjenu glavnog mjesta poslovanja. Ista kazna slijedi i ako obveznik ne dostavi prijavu za registraciju ili obavijesti u propisanom roku o svim promjenama podataka koje je naveo u njoj. Osim pravnih, za te prekršaje biæe kažnjeno i odgovorno, odnosno fizièko lice, koje æe morati da plati jednu do deset minimalnih zarada. (kraj) dmc/del