• četvrtak, 24 jul 2025

Od posledica pasivnog pušenja godišnje umre 100 osoba

Od posledica pasivnog pušenja godišnje umre 100 osoba
Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori godišnje umre oko 1,5 hiljada osoba od posledica aktivnog, a oko 100 od pasivnog pušenja, saopštio je Elvir Zvrko iz kreativnog centar Monte Vita. Zvrko je, na èetvrtoj Nacionalnoj konferenciji o kontroli pušenja koja je održana danas u Podgorici, saopštio da pasivno pušenje predstavlja veliki problem koji se èesto zanemaruje. “Pasivnom pušenju izloženi su svi, a posebno djeca i trudnice”, upozorio je Zvrko i naveo da je to jedan od razloga za restriktniju kontrolu upotrebe duvana. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koje je saopštio, u svijetu umre oko 600 hiljada ljudi od posledica pasivnog pušenja. »U Crnoj Gori od posledica pušenja godišnje umre oko 1,5 hiljada ljudi a oko 100 umre od pasivnog pušenja«, saopštio je on, dodajuæi da je pasivno pušenje problem jer je svako drugo dijete izloženo njegovom uticaju. Ministar zdravlja Miodrag Radunoviæ saopštio je da prema podacima SZO, pet miliona godišnje a deset hiljada osoba dnevno umre od posledica pušenja »Pušenje duvana može uzrokovati psihološku i fizièku zavisnost, a, iako je bolest, u društvu se ne shvata tako jer ne izaziva neposredne socijalne i psihièke fenomene kao druge zavisnosti«, smatra Radunoviæ. On je kazao da je rasprostranjenost korišæenja duvanskih proizvoda u Crnoj Gori u vrhu evropskih zemalja i zastupljena je kod 32,2 odsto stanovništva. Radunoviæ je dodao da izmjene zakona koje su planirane do kraja aprila, propisuju potpunu zabranu pušenja na javnim mjestima, ukljuèujuæi škole i bolnice, ali i njihova dvorišta. “Planirano je da Zakon sadrži i odredbu koja æe udaljiti mjesta za prodaju cigareta od škola i bolnica”, najavio je ministar. On je objasnio da je cilj je da se uradi zakonski okvir koji æe omoguæiti srovoðenje rigoroznih mjera zabrane konzumiranja duvanskih proizvoda. Ljekar klinièkog centara Crne gore, Nebojša Crnogorac, smatra da je pušenje opasna aktivnost i da su neophodne preventivne mjere i informisanje zajednice. »Onaj ko ne želi da unosi dim u svoje tijelo, mora biti zaštiæen«, poruèio je Crnogorac. Ljekar Ana Mrdak iz Fonda za zdravstveno osiguranje poruèila je da je prevencija najbolja mjera koja, kako je saopštila, poèinje u porodici. (kraj) anm/žug