Podgorica, (MINA) – Nova Konvencija Savjeta Evrope (SE) o sprjeèavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Istanbulska konvencija, stupiæe na snagu sjutra. Izvršna direktorka Centra za ženska prava, Maja Raièeviæ, kazala je da je to prvi pravno obavezujuæi meðunarodni instrument u Evropi u oblasti nasilja nad ženama i nasilja u porodici, i najdalekosežniji meðunarodni ugovor koji se bavi tim oblikom kršenja ljudskih prava. Prema njenim rijeèima, Istanbulska konvencija je prvi instrument na evropskom nivou koji se sveobuhvatno bavi nasiljem nad ženama. „Kroz Preambulu i èlanove, Konvencija je integrisana u evropski okvir za zaštitu ljudskih prava. Takoðe, povezana je i sa relevantnim dokumentima Ujedinjenih nacija za zaštitu ljudskih prava, posebno CEDAW Konvencijom, zatim instrumentima meðunarodnog humanitarnog prava i meðunarodnog kriviènog prava“, pojasnila je Raièeviæ. Konvencija, kako je navela, iznova poziva na uspostavljanje rodno ravnopravnog društva, jer je nasilje nad ženama duboko ukorijenjeno u nejednakom društvenom položaju žena i muškaraca, a obnavlja se kulturom tolerancije prema nasilju i negiranjem postojanja nasilja. „Ona zahtijeva da se prava žrtve u stave u središte svih mjera i da se primjenjuju kroz djelotvornu saradnju svih nadležnih organa, institucija i organizacija“, precizirala je Raièeviæ. Konvencija zahtijeva i da se države potpisnice uzdrže od uèešæa u bilo kakvom èinu nasilja nad ženama i da obezbijede da državni organi, zvaniènici, službenici, ustanove i drugi akteri koji nastupaju u ime države postupaju u skladu sa ovom obavezom . Takoðe, navela je Raièeviæ, zahtijeva i da države èlanice preduzmu neophodne zakonodavne ili druge mjere da sa dužnom pažnjom sprijeèe, istraže, kazne i obezbijede reparaciju za djela nasilja obuhvaæena ovom Konvencijom koja uèine nedržavni akteri. „Konvencija zahtijeva i da države prepoznaju važnost i podrže održivost specijalizovanih ženskih servisa za podršku žrtvama nasilja“, kazala je Raièeviæ. Taj dokument, kako je navela, propisuje obavezu potpisnica da “prepoznaju, podstièu i i podržavaju, na svim nivoima, rad nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva u borbi protiv nasilja nad ženama i uspostave djelotvornu saradnju sa ovim organizacijama“. Raièeviæ je podsjetila da je Crna Gora jedna od prvih država koje su potpisale i ratifikovale Istanbulsku konvenciju, èime je preuzela obavezu da mijenja zakone, uvede praktiène mjere i obezbijedi resurse za efikasnu prevenciju i sprjeèavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici. To, kako je pojasnila, znaèi da je Crna Gora, izmeðu ostalog, dužna da obezbijedi dovoljan broj bezbjednih i lako pristupaènih skloništa za žene i djecu žrtve nasilja, uspostavi besplatnu nacionalnu telefonsku liniju za pomoć žrtvama, obezbijedi posebnu podršku žrtvama seksualnog nasilja. Crna Gora je dužna i da obezbijedi procjenu rizika po žrtvu i hitne mjere zaštite, tako da nadležni organi imaju mandat da, u situacijama neposredne opasnosti, izdaju nalog uèiniocu nasilja u porodici da napusti mjesto stanovanja žrtve ili ugrožene osobe na dovoljan vremenski period i da mu zabrane da uðe u stan ili stupi u kontakt sa žrtvom ili ugroženom osobom. Potpisnica Konvencije dužna je da osigura da se istrage i sudski postupci za sve vidove nasilja obuhvaæene tim dokumentom sprovode bez neopravdanog odlaganja i pritom uzimaju u obzir prava žrtve tokom svih faza kriviènog postupka, kao i da obezbijedi neposrednu zaštitu žrtvama. Države èlanice su dužne i da uspostave jedno ili više zvaniènih tijela nadležnih za koordinaciju, sprovoðenje, praæenje i procjenu politika i mjera za sprjeèavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaæenih ovom Konvencijom. Ova tijela æe koordinisano prikupljati podatke, vršiti analizu i objavljivati rezultate. Primjenu Konvencije pratiæe Ekspertska grupa za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO), koju bira Komitet èlanica Konvencije. (kraj) gop