Od Vlade zatražena pomoæ oko imovinskih odnosa
- Od Vlade zatražena pomoæ oko imovinskih odnosa
- Post By kristina
- 20:33, 29 maj, 2003

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Konzorcijum AtlasInvest zatražio je danas hitnu pomoæ crnogorske Vlade u rešavanju imovinskih odnosa na prostoru gdje je planirana izgradnja turistièkog kompleksa Grbalj.
Investicioni projekat Turistièkog kompleksa Grbalj predstavljen je u Atlas Mont banci crnogorskom premijeru Milu Ðukanoviæu, ministrima u Vladi, stranim i domaæim investitorima i predstavnicima diplomatskog kora.
Predsjednik AtlasInvest konzorcijuma Duško Kneževiæ kazao je da je prema idejnom i generalnom rješenju turistièkog kompleksa Grbalj, planirana izgradnja 650 raznih smještajnih objekata, hotelskih apartmana i vila, veæi broj prodajnih centara, restorana i klubova, kao i sportskih i kulturnih sadržaja.
«Okvirna procjena buduæih ulaganja je oko 100 miliona EUR. To bi trebalo da se realizuje fazno, od pet do deset godina, uz godišnje ulaganje od deset do 20 miliona EUR», kazao je on.
Kneževiæ tvrdi da je Konzorcijum okupio znaèajan broj domaæih i stranih investitora i da je otvoren za nove.
On je rekao da æe se Konzorcijum zalagati da se u svakoj fazi projekta ukljuèe crnogorski projektantski i graditeljski kapaciteti.
Kneževiæ oèekuje da æe planeri i oni koji planove ocjenjuju predloženim rješenjima kompleksa u potpunosti ispoštovati zakonsku regulativu u oblasti urbanog planiranja, nasljeðe i ljepotu Crne Gore.
On se nada da æe planeri napraviti dovoljno fleksibilne planove koji æe i poslije usvajanja, bez mnogo birokratskih procedura, biti prilagodivi vizijama investitora.
«Samo takva rješenja mogu da privuku direktne strane investicije», smatra Kneževiæ.
On je kazao da je Konzorcijumu u razgovorima sa stranim partnerima jasno stavljeno do znanja da oèekuju moderna i fleksibilna planska rješenja, usaglašene zakone sa regulativom razvijenog svijeta i èiste svojinske odnose.
On je plansko rješenje koje je danas predstavljeno u Atlas Mont banci ocijenio modernim i za strance interesantnim.
Kompleks u Grblju prostiraæe se na 65 hektara i obuhvatati prostor od Široke strane, preko Širokog potoka, Udolca do Šipavice.
Turistièki kompleks æe biti udaljen jedan kilometar od Bigova i posjedovati 1,5 hiljada metara plaža.
Kneževiæ smatra da crnogorska Vlada ubrzano stvara povoljan ambijent za ukupan preporod privrede i da razvoju turizma daje prioritet.
«Crnogorsko primorje sa svojim klimatskim uslovima, prirodnim ljepotama, kulturnim nasljeðem, bogatom tradcijom, u ekološkim uslovima i sa ponudom tradicionalnog sela koje nudi zdravu hranu, postaæe jedinstvena destinacija na Mediteranu, što æe nam omoguæiti da se u oblasti turizma približimo vodeæim zemljama u ovom dijelu Evrope», ocijenio je on.
Crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ kazao je da je projekat Turistièkog kompleksa u Grblju apsolutno na liniji strategije ekonomskog razvoja Crne Gore u neposrednoj buduænosti.
On je podsjetio da je Vlada je u prvih 100 dana rada definisala Agendu ekonomskih reformi koja znaèan dio posveæuje razvoju turizma.
«U situaciji smo da setom politika koje utvrðujemo na Vladi stvaramo ambijent da se kapital, investicije i ukupna razvojna pažnja Crne Gore seli ka sektorima koje indentifikujemo kao realnu razvojnu šansu. To su prije svega turizam i usluge. Mislim da veæ na tom planu imamo i neke ohrabrujuæe rezultate», kazao je Ðukanoviæ.
On je rekao da je Vlada zatrpana inicijativama, uglavnom stranih investitora, koji žele da razgovaraju o ulaganjima u turizam i usluge.
Ðukanoviæ je rekao da mu je drago što Vlada neæe biti jedini nosilac projektovanja razvoja turizma, jer se pojavljuju konzorcijumi poput AtlasInvest-a koji razraðuju plansku dokumentaciju za valorizaciju crnogorskih turistièkih potencijala.
On je ocijenio da je projekat u Grblju samo jedan od mnogih turistièkih potencijala kojima Crna Gora raspolaže.
«Ovo je zaista jedan vrlo izdašan kapacitet za razvoj turizma. Drago mi je bilo da èujem da je sve što je prezentirano uklopljeno u plansku dokumentaciju. Ostaje nam da pokušamo rješiti stavku imovinsko pravnih odnosa, koja možda djeluje problematièno u ovom trenutku kada znamo da je tih 65 hektara u privatnom vlasništvu», kazao je premijer.
On je dodao da postoje prilièno nerealna oèekivanja, ne samo u tom dijelu Crne Gore nego na ukupnom prostoru Republike oko moguænosti da se kroz kupoprodajne ugovore, jednostrano i jednolièno, valorizuje privatno vlasništvo, umjesto da se razmišlja akcionarski.
On je kazao da æe ovaj projekat biti putokaz za sliène, i dodao, da je nedavno sa gradonaèelnikom Podgorice Miomirom Mugošom obišao Skadarsko jezero gdje veæ sada može poèeti priprema nekoliko sliènih projekata.
(kraj) del/kmh